Zbirka izraza

hr U taksiju   »   bg В таксито

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [трийсет и осем]

38 [triyset i osem]

В таксито

V taksito

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. Мо--, изви-айт---акси. М____ и________ т_____ М-л-, и-в-к-й-е т-к-и- ---------------------- Моля, извикайте такси. 0
V-t-ksi-o V t______ V t-k-i-o --------- V taksito
Koliko košta do željezničkog kolodvora? Ко--о-----ва--о гара-а? К____ с_____ д_ г______ К-л-о с-р-в- д- г-р-т-? ----------------------- Колко струва до гарата? 0
V-tak---o V t______ V t-k-i-o --------- V taksito
Koliko košta do zračne luke? Ко--- с-р-ва до --ти-ето? К____ с_____ д_ л________ К-л-о с-р-в- д- л-т-щ-т-? ------------------------- Колко струва до летището? 0
Mo--a, --vi-a-te -----. M_____ i________ t_____ M-l-a- i-v-k-y-e t-k-i- ----------------------- Molya, izvikayte taksi.
Pravo, molim. Мо-я, -ап---о. М____ н_______ М-л-, н-п-а-о- -------------- Моля, направо. 0
M-l----izv------ ta-si. M_____ i________ t_____ M-l-a- i-v-k-y-e t-k-i- ----------------------- Molya, izvikayte taksi.
Ovdje desno, molim. М--я,---- -а-ясно. М____ т__ н_______ М-л-, т-к н-д-с-о- ------------------ Моля, тук надясно. 0
Mol-a- --vi--y-e-ta-si. M_____ i________ t_____ M-l-a- i-v-k-y-e t-k-i- ----------------------- Molya, izvikayte taksi.
Tamo na uglu lijevo, molim. Мо--, ----н- ъг-л--н-л---. М____ т__ н_ ъ____ н______ М-л-, т-м н- ъ-ъ-а н-л-в-. -------------------------- Моля, там на ъгъла наляво. 0
Kolk- stru-a-d---a-ata? K____ s_____ d_ g______ K-l-o s-r-v- d- g-r-t-? ----------------------- Kolko struva do garata?
Meni se žuri. Б---а-. Б______ Б-р-а-. ------- Бързам. 0
Ko-ko s---va -- --r-t-? K____ s_____ d_ g______ K-l-o s-r-v- d- g-r-t-? ----------------------- Kolko struva do garata?
Ја imam vremena. Имам-време. И___ в_____ И-а- в-е-е- ----------- Имам време. 0
Ko--- ----v- -o-g-r--a? K____ s_____ d_ g______ K-l-o s-r-v- d- g-r-t-? ----------------------- Kolko struva do garata?
Molim Vas vozite sporije. Кар-йт- п---а--о---о--. К______ п________ м____ К-р-й-е п---а-н-, м-л-. ----------------------- Карайте по-бавно, моля. 0
Kol-- struv- do -et--h----o? K____ s_____ d_ l___________ K-l-o s-r-v- d- l-t-s-c-e-o- ---------------------------- Kolko struva do letishcheto?
Stanite ovdje, molim. С--ете--у-, ---я. С_____ т___ м____ С-р-т- т-к- м-л-. ----------------- Спрете тук, моля. 0
K---- st-u-a-do-le-is---e-o? K____ s_____ d_ l___________ K-l-o s-r-v- d- l-t-s-c-e-o- ---------------------------- Kolko struva do letishcheto?
Sačekajte trenutak, molim Vas. Изч-кай-е --и--мо--н-- м-л-. И________ е___ м______ м____ И-ч-к-й-е е-и- м-м-н-, м-л-. ---------------------------- Изчакайте един момент, моля. 0
K------tr----do---t-shch--o? K____ s_____ d_ l___________ K-l-o s-r-v- d- l-t-s-c-e-o- ---------------------------- Kolko struva do letishcheto?
Odmah se vraćam. Ве-на----е-връщ--. В______ с_ в______ В-д-а-а с- в-ъ-а-. ------------------ Веднага се връщам. 0
Mol-a, -apra--. M_____ n_______ M-l-a- n-p-a-o- --------------- Molya, napravo.
Dajte mi račun molim. Мо-------т---- к-и----ия. М____ д____ м_ к_________ М-л-, д-й-е м- к-и-а-ц-я- ------------------------- Моля, дайте ми квитанция. 0
M-ly-- --p--v-. M_____ n_______ M-l-a- n-p-a-o- --------------- Molya, napravo.
Nemam sitno. Ням-м--реб-и-п---. Н____ д_____ п____ Н-м-м д-е-н- п-р-. ------------------ Нямам дребни пари. 0
M------naprav-. M_____ n_______ M-l-a- n-p-a-o- --------------- Molya, napravo.
U redu je, ostatak je za Vas. Т-ка-е----р---рес-о------а-В-с. Т___ е д_____ р______ е з_ В___ Т-к- е д-б-е- р-с-о-о е з- В-с- ------------------------------- Така е добре, рестото е за Вас. 0
M--ya, t-k--adya--o. M_____ t__ n________ M-l-a- t-k n-d-a-n-. -------------------- Molya, tuk nadyasno.
Odvezite me na ovu adresu. З-карай-е -е-на--о---а--ес. З________ м_ н_ т___ а_____ З-к-р-й-е м- н- т-з- а-р-с- --------------------------- Закарайте ме на този адрес. 0
M-lya,--u- --d-a-no. M_____ t__ n________ M-l-a- t-k n-d-a-n-. -------------------- Molya, tuk nadyasno.
Odvezite me do mog hotela. З--арайте-м- -о---я хо---. З________ м_ д_ м__ х_____ З-к-р-й-е м- д- м-я х-т-л- -------------------------- Закарайте ме до моя хотел. 0
Moly---tuk ---yas-o. M_____ t__ n________ M-l-a- t-k n-d-a-n-. -------------------- Molya, tuk nadyasno.
Odvezite me do plaže. З-к-р--т--м- на -ла-а. З________ м_ н_ п_____ З-к-р-й-е м- н- п-а-а- ---------------------- Закарайте ме на плажа. 0
M------t---na-ygyla -al-av-. M_____ t__ n_ y____ n_______ M-l-a- t-m n- y-y-a n-l-a-o- ---------------------------- Molya, tam na ygyla nalyavo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?