Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

Pochistvane na kyshchata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Danas je subota. Дне--- с---та Д___ е с_____ Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
Po--i----ne -a--y---h-ta P__________ n_ k________ P-c-i-t-a-e n- k-s-c-a-a ------------------------ Pochistvane na kyshchata
Danas imamo vremena. Д--------им--е в-ем-. Д___ н__ и____ в_____ Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
P---is--ane-na-ky-h----a P__________ n_ k________ P-c-i-t-a-e n- k-s-c-a-a ------------------------ Pochistvane na kyshchata
Danas čistimo stan. Дне--ни----с--м ж-лищет-. Д___ н__ ч_____ ж________ Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
Dnes ---s-b--a D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Ja čistim kupaonicu. Аз-чи--я б-н---. А_ ч____ б______ А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
D-e- -- sybota D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Moj muž pere auto. М----м---м-е-к-л-та. М___ м__ м__ к______ М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
D---------bota D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Djeca čiste bicikle. Дец--- ч--тя- вело--пед------коле---а. Д_____ ч_____ в___________ / к________ Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
Dnes-ni- ---m- vre--. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Baka zalijeva cvijeće. Баб- ----в---в--ят-. Б___ п_____ ц_______ Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
Dnes---- imam-----me. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Djeca pospremaju dječju sobu. Дец-т---а-требва--д-тс-а-а--т--. Д_____ р_________ д_______ с____ Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
D--s n-- imame -re-e. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. М--т-м----аз---бва--юро-о--и. М___ м__ р________ б_____ с__ М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
Dne----e--hi-t---z--li----eto. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Stavljam rublje u perilicu. А--с-а-а- пра---- ----рал-я--. А_ с_____ п______ в п_________ А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
Dne--nie -h-------h--is-cheto. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Vješam rublje. А- пр-с-ира--пран--о. А_ п________ п_______ А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
Dn-----e-chi-t-m--hi--sh-h-to. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Glačam rublje. Аз г--д- -----то. А_ г____ п_______ А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
A- ----t-a -anyata. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Prozori su prljavi. Прозор---е -- -ръс-и. П_________ с_ м______ П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
Az--histy--ba-----. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Pod je prljav. По-ъ- - --ъсе-. П____ е м______ П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
Az-chi-----bany-ta. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Posuđe je prljavo. Съ----т- -а -р-сн-. С_______ с_ м______ С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
Mo--t myzh m-e-kola--. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Tko čisti prozore? Кой-ч-с---п--зо-ците? К__ ч____ п__________ К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
Moy-t myz--m-----l-t-. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Tko usisava prašinu? Ко- ---ти-с--ра--с-ук-чк-т-? К__ ч____ с п_______________ К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
Moyat -y-h mie-ko--t-. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Tko pere suđe? Кой м-е -ъ-овет-? К__ м__ с________ К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
D-tsa-a ch-st--t-v-lo-----it- /-kole-ata. D______ c_______ v___________ / k________ D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!