Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   bg Градски транспорт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [трийсет и шест]

36 [triyset i shest]

Градски транспорт

Gradski transport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? К-де е авт--у-нат- сп--к-? К___ е а__________ с______ К-д- е а-т-б-с-а-а с-и-к-? -------------------------- Къде е автобусната спирка? 0
Gra-ski tr-nsp-rt G______ t________ G-a-s-i t-a-s-o-t ----------------- Gradski transport
Koji autobus vozi u centar? К-----т------тив- в ц---ъра? К__ а______ о____ в ц_______ К-й а-т-б-с о-и-а в ц-н-ъ-а- ---------------------------- Кой автобус отива в центъра? 0
Gr-d--i-t-a---o-t G______ t________ G-a-s-i t-a-s-o-t ----------------- Gradski transport
Koju liniju moram uzeti? Ко- ---о----тр--ва-д- -з---? К__ а______ т_____ д_ в_____ К-й а-т-б-с т-я-в- д- в-е-а- ---------------------------- Кой автобус трябва да взема? 0
Ky-e -e av-o-usn-t--spi--a? K___ y_ a__________ s______ K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------- Kyde ye avtobusnata spirka?
Moram li presjedati? Т-я--а -и ---с- --е-ачва-? Т_____ л_ д_ с_ п_________ Т-я-в- л- д- с- п-е-а-в-м- -------------------------- Трябва ли да се прекачвам? 0
Ky----e a--ob--n-ta ---r--? K___ y_ a__________ s______ K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------- Kyde ye avtobusnata spirka?
Gdje moram presjesti? К-д--тр---- д--с- -р-кач-а-? К___ т_____ д_ с_ п_________ К-д- т-я-в- д- с- п-е-а-в-м- ---------------------------- Къде трябва да се прекачвам? 0
Kyd- -e av--bu-na---s--r--? K___ y_ a__________ s______ K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------- Kyde ye avtobusnata spirka?
Koliko košta karta? К---- ст-у-- --и-----ет? К____ с_____ е___ б_____ К-л-о с-р-в- е-и- б-л-т- ------------------------ Колко струва един билет? 0
Ko---vto--s oti---v ts--ty-a? K__ a______ o____ v t________ K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------- Koy avtobus otiva v tsentyra?
Koliko stanica ima do centra? Ко-ко -п-р---има-до це---р-? К____ с_____ и__ д_ ц_______ К-л-о с-и-к- и-а д- ц-н-ъ-а- ---------------------------- Колко спирки има до центъра? 0
K-y -v--bu--o--v--- t--nty-a? K__ a______ o____ v t________ K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------- Koy avtobus otiva v tsentyra?
Morate ovdje izaći. Тр-бва -а-сл-зет----к. Т_____ д_ с______ т___ Т-я-в- д- с-е-е-е т-к- ---------------------- Трябва да слезете тук. 0
K-y------us----v- v---e-t-ra? K__ a______ o____ v t________ K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------- Koy avtobus otiva v tsentyra?
Morate izaći otraga. Тр--ва -а--лез--е -----. Т_____ д_ с______ о_____ Т-я-в- д- с-е-е-е о-з-д- ------------------------ Трябва да слезете отзад. 0
Ko- a-t-bu- t---bva ---v---a? K__ a______ t______ d_ v_____ K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a- ----------------------------- Koy avtobus tryabva da vzema?
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Следв-щия- в-ак----мет---о--р-сти-- сл-- 5-мину-и. С_________ в___ н_ м______ п_______ с___ 5 м______ С-е-в-щ-я- в-а- н- м-т-о-о п-и-т-г- с-е- 5 м-н-т-. -------------------------------------------------- Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. 0
Ko- --tob-s tr-ab----a -----? K__ a______ t______ d_ v_____ K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a- ----------------------------- Koy avtobus tryabva da vzema?
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Следв-щи-т---а-ва--при-т-га---е--1--м-нут-. С_________ т______ п_______ с___ 1_ м______ С-е-в-щ-я- т-а-в-й п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият трамвай пристига след 10 минути. 0
Ko--avt-b-s t-yabv--d--vz-ma? K__ a______ t______ d_ v_____ K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a- ----------------------------- Koy avtobus tryabva da vzema?
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. С--д--щи---ав-о-у- -р---и-а --е---- м-----. С_________ а______ п_______ с___ 1_ м______ С-е-в-щ-я- а-т-б-с п-и-т-г- с-е- 1- м-н-т-. ------------------------------------------- Следващият автобус пристига след 15 минути. 0
T-y--v--li--- ---pre---hva-? T______ l_ d_ s_ p__________ T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------- Tryabva li da se prekachvam?
Kada vozi zadnji metro? К----- -осле---я-----к ---ме--о-о? К___ е п_________ в___ н_ м_______ К-г- е п-с-е-н-я- в-а- н- м-т-о-о- ---------------------------------- Кога е последният влак на метрото? 0
Tryab-a l- d--se -rekach--m? T______ l_ d_ s_ p__________ T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------- Tryabva li da se prekachvam?
Kada vozi zadnji tramvaj? К----- --след---т--р-мва-? К___ е п_________ т_______ К-г- е п-с-е-н-я- т-а-в-й- -------------------------- Кога е последният трамвай? 0
T-y-b-a-li -a--e p--k------? T______ l_ d_ s_ p__________ T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------- Tryabva li da se prekachvam?
Kada vozi zadnji autobus? К------п-сле-н-ят --то-у-? К___ е п_________ а_______ К-г- е п-с-е-н-я- а-т-б-с- -------------------------- Кога е последният автобус? 0
Kyde --yab---da--e -r----hv--? K___ t______ d_ s_ p__________ K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? ------------------------------ Kyde tryabva da se prekachvam?
Imate li putnu kartu? Им-т- л--б-лет? И____ л_ б_____ И-а-е л- б-л-т- --------------- Имате ли билет? 0
K-d- try--va-da--- --e---hva-? K___ t______ d_ s_ p__________ K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? ------------------------------ Kyde tryabva da se prekachvam?
Putnu kartu? – Ne, nemam. Б----? - --,--я--м. Б_____ – Н__ н_____ Б-л-т- – Н-, н-м-м- ------------------- Билет? – Не, нямам. 0
Ky-e--ryabva da se--r-k---v--? K___ t______ d_ s_ p__________ K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? ------------------------------ Kyde tryabva da se prekachvam?
Onda morate platiti kaznu. То-а----ряб----- -л--ите--лоб-. Т_____ т_____ д_ п______ г_____ Т-г-в- т-я-в- д- п-а-и-е г-о-а- ------------------------------- Тогава трябва да платите глоба. 0
K--ko --r------di- --le-? K____ s_____ y____ b_____ K-l-o s-r-v- y-d-n b-l-t- ------------------------- Kolko struva yedin bilet?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!