Zbirka izraza

hr Orijentacija   »   bg Ориентиране

41 [četrdeset i jedan]

Orijentacija

Orijentacija

41 [четирийсет и едно]

41 [chetiriyset i yedno]

Ориентиране

Orientirane

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje je turistički ured? Къде е ту-и-ти-е--о-о-б-р-? К___ е т_____________ б____ К-д- е т-р-с-и-е-к-т- б-р-? --------------------------- Къде е туристическото бюро? 0
O--e--ir--e O__________ O-i-n-i-a-e ----------- Orientirane
Imate li plan grada za mene? И--те-ли--арт- н- г-ада? И____ л_ к____ н_ г_____ И-а-е л- к-р-а н- г-а-а- ------------------------ Имате ли карта на града? 0
Or-en--r--e O__________ O-i-n-i-a-e ----------- Orientirane
Može li se ovdje rezervirati hotelska soba? Мо-- ли--а -----з--ви-а -ук--оте-ска----я? М___ л_ д_ с_ р________ т__ х_______ с____ М-ж- л- д- с- р-з-р-и-а т-к х-т-л-к- с-а-? ------------------------------------------ Може ли да се резервира тук хотелска стая? 0
Kyde -- --r----c-----to-b---o? K___ y_ t______________ b_____ K-d- y- t-r-s-i-h-s-o-o b-u-o- ------------------------------ Kyde ye turisticheskoto byuro?
Gdje je stari grad? К-де е ста-ият---ад? К___ е с______ г____ К-д- е с-а-и-т г-а-? -------------------- Къде е старият град? 0
Kyde--e-t-r--t-ches---o-b---o? K___ y_ t______________ b_____ K-d- y- t-r-s-i-h-s-o-o b-u-o- ------------------------------ Kyde ye turisticheskoto byuro?
Gdje je katedrala? Къде - -атедр-ла-а? К___ е к___________ К-д- е к-т-д-а-а-а- ------------------- Къде е катедралата? 0
Ky-e ye-------i-he-k-to--yur-? K___ y_ t______________ b_____ K-d- y- t-r-s-i-h-s-o-o b-u-o- ------------------------------ Kyde ye turisticheskoto byuro?
Gdje je muzej? К--е-е-му-ея-? К___ е м______ К-д- е м-з-я-? -------------- Къде е музеят? 0
I-ate--- k---a -a-g--d-? I____ l_ k____ n_ g_____ I-a-e l- k-r-a n- g-a-a- ------------------------ Imate li karta na grada?
Gdje se mogu kupiti poštanske marke? Къде-м--- -а-се-----т пощен-ки --рки? К___ м___ д_ с_ к____ п_______ м_____ К-д- м-ж- д- с- к-п-т п-щ-н-к- м-р-и- ------------------------------------- Къде може да се купят пощенски марки? 0
Ima-e l- -a-t---a g--da? I____ l_ k____ n_ g_____ I-a-e l- k-r-a n- g-a-a- ------------------------ Imate li karta na grada?
Gdje se može kupiti cvijeće? К-д- мо-- д---е-к-п-т --е-я? К___ м___ д_ с_ к____ ц_____ К-д- м-ж- д- с- к-п-т ц-е-я- ---------------------------- Къде може да се купят цветя? 0
Im--e-l--ka--a----grada? I____ l_ k____ n_ g_____ I-a-e l- k-r-a n- g-a-a- ------------------------ Imate li karta na grada?
Gdje se mogu kupiti vozne karte? Къ-е-мож- да -- куп-- б--ет-? К___ м___ д_ с_ к____ б______ К-д- м-ж- д- с- к-п-т б-л-т-? ----------------------------- Къде може да се купят билети? 0
Mo--e -i d- se--ez-rvi-a t-k khot-lsk- st-ya? M____ l_ d_ s_ r________ t__ k________ s_____ M-z-e l- d- s- r-z-r-i-a t-k k-o-e-s-a s-a-a- --------------------------------------------- Mozhe li da se rezervira tuk khotelska staya?
Gdje je luka? К---------с--нищ---? К___ е п____________ К-д- е п-и-т-н-щ-т-? -------------------- Къде е пристанището? 0
M-z-- li ----- -ez--vi-- --k-khot--s-a s--ya? M____ l_ d_ s_ r________ t__ k________ s_____ M-z-e l- d- s- r-z-r-i-a t-k k-o-e-s-a s-a-a- --------------------------------------------- Mozhe li da se rezervira tuk khotelska staya?
Gdje je tržnica? К-де-----з----? К___ е п_______ К-д- е п-з-р-т- --------------- Къде е пазарът? 0
Mo-h--l- -- -e---ze--i-- t-k-k--t-l--a-staya? M____ l_ d_ s_ r________ t__ k________ s_____ M-z-e l- d- s- r-z-r-i-a t-k k-o-e-s-a s-a-a- --------------------------------------------- Mozhe li da se rezervira tuk khotelska staya?
Gdje je dvorac? Къд- е з--ък-т? К___ е з_______ К-д- е з-м-к-т- --------------- Къде е замъкът? 0
Ky-e-ye -ta-iyat---a-? K___ y_ s_______ g____ K-d- y- s-a-i-a- g-a-? ---------------------- Kyde ye stariyat grad?
Kada počinje (turistički) obilazak? Кога з-п-чва -ури--ич-----а -бик-лка? К___ з______ т_____________ о________ К-г- з-п-ч-а т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ------------------------------------- Кога започва туристическата обиколка? 0
K--e ye --a--yat---ad? K___ y_ s_______ g____ K-d- y- s-a-i-a- g-a-? ---------------------- Kyde ye stariyat grad?
Kada se završava (turistički) obilazak? К--- с-ър-----ур--ти-е--ата-обик-л-а? К___ с______ т_____________ о________ К-г- с-ъ-ш-а т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ------------------------------------- Кога свършва туристическата обиколка? 0
K--- -- ----iy-- grad? K___ y_ s_______ g____ K-d- y- s-a-i-a- g-a-? ---------------------- Kyde ye stariyat grad?
Koliko dugo traje (turistički) obilazak? Кол-- ---м- тр-е т---стичес-ат------о---? К____ в____ т___ т_____________ о________ К-л-о в-е-е т-а- т-р-с-и-е-к-т- о-и-о-к-? ----------------------------------------- Колко време трае туристическата обиколка? 0
K--e ------ed-a---a? K___ y_ k___________ K-d- y- k-t-d-a-a-a- -------------------- Kyde ye katedralata?
Želim vodiča koji govori njemački. Б-- и-ка- - -ск-л- ---к--з---д--който --вори не-ск-. Б__ и____ / и_____ е___________ к____ г_____ н______ Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- н-м-к-. ---------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори немски. 0
Kyd---e --t-drala-a? K___ y_ k___________ K-d- y- k-t-d-a-a-a- -------------------- Kyde ye katedralata?
Želim vodiča koji govori talijanski. Бих--скал---и--------с-урз-во-,--ой-о----о-- -т-л----ки. Б__ и____ / и_____ е___________ к____ г_____ и__________ Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- и-а-и-н-к-. -------------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори италиански. 0
Ky------kat--r-l-t-? K___ y_ k___________ K-d- y- k-t-d-a-a-a- -------------------- Kyde ye katedralata?
Želim vodiča koji govori francuski. Бих --к-- / --к--а--к---р----д, ----о----о-и -------. Б__ и____ / и_____ е___________ к____ г_____ ф_______ Б-х и-к-л / и-к-л- е-с-у-з-в-д- к-й-о г-в-р- ф-е-с-и- ----------------------------------------------------- Бих искал / искала екскурзовод, който говори френски. 0
K-de y- m-z-ya-? K___ y_ m_______ K-d- y- m-z-y-t- ---------------- Kyde ye muzeyat?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Svjetski jezik – Engleski

Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao materinji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. stoljeća je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je također u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u enleskom koristili nastavci. Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više sliči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerojatno nestati. U usporedbi s ostalim indoeuropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Budući da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Također postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora. Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova ough ! Isprobajte sami! - thorough, thought, through, rough, bough, cough
Dali si znao?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 5 milijuna ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. stoljeću u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. stoljeću. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u usporedbi s češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.