Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   bg В хотела – Пристигане

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [двайсет и седем]

27 [dvayset i sedem]

В хотела – Пристигане

V khotela – Pristigane

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Имат- -- сво-од-а стая? И____ л_ с_______ с____ И-а-е л- с-о-о-н- с-а-? ----------------------- Имате ли свободна стая? 0
V k-----a --Prist-ga-e V k______ – P_________ V k-o-e-a – P-i-t-g-n- ---------------------- V khotela – Pristigane
Rezervirao / rezervirala sam sobu. А--з--а-их -тая. А_ з______ с____ А- з-п-з-х с-а-. ---------------- Аз запазих стая. 0
V--ho---a - P-is-ig--e V k______ – P_________ V k-o-e-a – P-i-t-g-n- ---------------------- V khotela – Pristigane
Moje ime je Miler. Им---------М----. И____ м_ е М_____ И-е-о м- е М-л-р- ----------------- Името ми е Мюлер. 0
Im-t- -----obo--a -----? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Trebam jednokrevetnu sobu. Т-я-в- -и-е---ичн- -тая. Т_____ м_ е_______ с____ Т-я-в- м- е-и-и-н- с-а-. ------------------------ Трябва ми единична стая. 0
Imate li ----o-na---aya? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Trebam dvokrevetnu sobu. Т--бва-ми-д------ста-. Т_____ м_ д_____ с____ Т-я-в- м- д-о-н- с-а-. ---------------------- Трябва ми двойна стая. 0
Im--e li s-o-o-na-st---? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Koliko košta soba za jednu noć? К-----с---в- -т---- з- е-н- -ощ? К____ с_____ с_____ з_ е___ н___ К-л-о с-р-в- с-а-т- з- е-н- н-щ- -------------------------------- Колко струва стаята за една нощ? 0
Az--a--zi-h---a--. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Бих жел-л-- --л-л--ст-- с ба-я. Б__ ж____ / ж_____ с___ с б____ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с б-н-. ------------------------------- Бих желал / желала стая с баня. 0
A---------- st-y-. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Htio / htjela bih sobu s tušem. Б---ж-л---/-же--л- ст---с душ. Б__ ж____ / ж_____ с___ с д___ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с д-ш- ------------------------------ Бих желал / желала стая с душ. 0
A- ---az-kh------. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Mogu li vidjeti sobu? М-ж------а -----------? М___ л_ д_ в___ с______ М-ж- л- д- в-д- с-а-т-? ----------------------- Може ли да видя стаята? 0
Im--o-mi -e---ule-. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje garaža? Им- -и--ук---ра-? И__ л_ т__ г_____ И-а л- т-к г-р-ж- ----------------- Има ли тук гараж? 0
Imet-----ye--y-l--. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje sef? И-а л----к--е-ф? И__ л_ т__ с____ И-а л- т-к с-й-? ---------------- Има ли тук сейф? 0
I--to-mi ye -yul--. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje faks? Им---и--у- факс? И__ л_ т__ ф____ И-а л- т-к ф-к-? ---------------- Има ли тук факс? 0
Tr-abv- -i-yed--i-h-- -t--a. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Dobro, uzet ću sobu. Доб--- щ- -з----с--я-а. Д_____ щ_ в____ с______ Д-б-е- щ- в-е-а с-а-т-. ----------------------- Добре, ще взема стаята. 0
T--ab---mi ----nichn--sta-a. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Ovdje su ključevi. Е----люч-----. Е__ к_________ Е-о к-ю-о-е-е- -------------- Ето ключовете. 0
T-ya-va--i -ed-n---------ya. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Ovdje je moja prtljaga. Тов- - ба--жат-ми. Т___ е б______ м__ Т-в- е б-г-ж-т м-. ------------------ Това е багажат ми. 0
T-yabva -----------t-y-. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je doručak? В--олко-ч-с- - -ак---ат-? В к____ ч___ е з_________ В к-л-о ч-с- е з-к-с-а-а- ------------------------- В колко часа е закуската? 0
Try--va mi d--y-a st--a. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je ručak? В-к--к--часа ---бя---? В к____ ч___ е о______ В к-л-о ч-с- е о-я-ъ-? ---------------------- В колко часа е обядът? 0
T---bv--m- dvo--a s-ay-. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je večera? В к-лк--час--е -е----та? В к____ ч___ е в________ В к-л-о ч-с- е в-ч-р-т-? ------------------------ В колко часа е вечерята? 0
Kolko --ruv- s-aya-- za-ye-n----shch? K____ s_____ s______ z_ y____ n______ K-l-o s-r-v- s-a-a-a z- y-d-a n-s-c-? ------------------------------------- Kolko struva stayata za yedna noshch?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…