Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   sr Постављати питања 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [шездесет и два]

62 [šezdeset i dva]

Постављати питања 1

Postavljati pitanja 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
učiti у---и у____ у-и-и ----- учити 0
Po--a---a-- ---a-ja 1 P__________ p______ 1 P-s-a-l-a-i p-t-n-a 1 --------------------- Postavljati pitanja 1
Uče li učenici puno? У---л- ---н-ц- мног-? У__ л_ у______ м_____ У-е л- у-е-и-и м-о-о- --------------------- Уче ли ученици много? 0
Po-ta-lj--- --t--j- 1 P__________ p______ 1 P-s-a-l-a-i p-t-n-a 1 --------------------- Postavljati pitanja 1
Ne, oni uče malo. Не--они-уч- ---о. Н__ о__ у__ м____ Н-, о-и у-е м-л-. ----------------- Не, они уче мало. 0
uči-i u____ u-i-i ----- učiti
pitati пит--и п_____ п-т-т- ------ питати 0
u-i-i u____ u-i-i ----- učiti
Pitate li često učitelja? П-тат-----че-т--учит-љ-? П_____ л_ ч____ у_______ П-т-т- л- ч-с-о у-и-е-а- ------------------------ Питате ли често учитеља? 0
uč--i u____ u-i-i ----- učiti
Ne, ne pitam ga često. Н-,--- пи--- -- чест-. Н__ н_ п____ г_ ч_____ Н-, н- п-т-м г- ч-с-о- ---------------------- Не, не питам га често. 0
Uče -i-uč--ic- -n--o? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
odgovoriti о-------ти о_________ о-г-в-р-т- ---------- одговорити 0
Uče-li --en-ci ----o? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
Odgovorite, molim Vas. Од--в-ри--, ----м -а-. О__________ м____ В___ О-г-в-р-т-, м-л-м В-с- ---------------------- Одговорите, молим Вас. 0
U-- l- --e---i mnogo? U__ l_ u______ m_____ U-e l- u-e-i-i m-o-o- --------------------- Uče li učenici mnogo?
Odgovaram. Ј---д---а-а-. Ј_ о_________ Ј- о-г-в-р-м- ------------- Ја одговарам. 0
N-- oni-uče m-lo. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
raditi ради-и р_____ р-д-т- ------ радити 0
Ne--oni---e-----. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
Radi li on upravo? Рад- -и--н упра-о? Р___ л_ о_ у______ Р-д- л- о- у-р-в-? ------------------ Ради ли он управо? 0
Ne, -ni -č---a--. N__ o__ u__ m____ N-, o-i u-e m-l-. ----------------- Ne, oni uče malo.
Da, on upravo radi. Да,-упр--о ра--. Д__ у_____ р____ Д-, у-р-в- р-д-. ---------------- Да, управо ради. 0
pit--i p_____ p-t-t- ------ pitati
dolaziti д--азити д_______ д-л-з-т- -------- долазити 0
p-tati p_____ p-t-t- ------ pitati
Dolazite li? Д-ла-и-е -и-В-? Д_______ л_ В__ Д-л-з-т- л- В-? --------------- Долазите ли Ви? 0
pi-a-i p_____ p-t-t- ------ pitati
Da, dolazimo odmah. Да----ла-им- о-м--. Д__ д_______ о_____ Д-, д-л-з-м- о-м-х- ------------------- Да, долазимо одмах. 0
P---t- li č---o uči--lj-? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
stanovati стан-вати с________ с-а-о-а-и --------- становати 0
Pit--e--i-če--- -č-t-l-a? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
Stanujete li u Berlinu? С-ан---т- л- у Бер-ину? С________ л_ у Б_______ С-а-у-е-е л- у Б-р-и-у- ----------------------- Станујете ли у Берлину? 0
P---t- l- č-----uč-t----? P_____ l_ č____ u________ P-t-t- l- č-s-o u-i-e-j-? ------------------------- Pitate li često učitelja?
Da, stanujem u Berlinu. Да, ја -т--ује--у-Бер----. Д__ ј_ с_______ у Б_______ Д-, ј- с-а-у-е- у Б-р-и-у- -------------------------- Да, ја станујем у Берлину. 0
N-,-ne -i-a- -- č--t-. N__ n_ p____ g_ č_____ N-, n- p-t-m g- č-s-o- ---------------------- Ne, ne pitam ga često.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!