Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   ha yanayi da yanayi

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [goma sha shida]

yanayi da yanayi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Ovo su godišnja doba: Waɗan-a--s-----yanayi: W_______ s_ n_ y______ W-ɗ-n-a- s- n- y-n-y-: ---------------------- Waɗannan su ne yanayi: 0
Proljeće, ljeto, ba-a-a,-b----a, b______ b______ b-z-r-, b-z-r-, --------------- bazara, bazara, 0
jesen i zima. kaka--- ---ina. k___ d_ d______ k-k- d- d-m-n-. --------------- kaka da damina. 0
Ljeto je vruće. L-ka-in-zafi---na--a----i. L______ z___ y___ d_ z____ L-k-c-n z-f- y-n- d- z-f-. -------------------------- Lokacin zafi yana da zafi. 0
Ljeti sija sunce. Rana--a -as-ak--a-a--okacin-r-ni. R___ n_ h________ a l______ r____ R-n- n- h-s-a-a-a a l-k-c-n r-n-. --------------------------------- Rana na haskakawa a lokacin rani. 0
Ljeti rado idemo šetati. A lok---- -ani-m--a-son t-fiy--ya-o. A l______ r___ m___ s__ t_____ y____ A l-k-c-n r-n- m-n- s-n t-f-y- y-w-. ------------------------------------ A lokacin rani muna son tafiya yawo. 0
Zima je hladna. D---n--------any-. D_____ y___ s_____ D-m-n- y-y- s-n-i- ------------------ Damina yayi sanyi. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. A-c-k-n-hu-t--u d-s-- --nƙar- c--ko---wa- s---. A c____ h______ d____ ƙ______ c_ k_ r____ s____ A c-k-n h-n-u-u d-s-r ƙ-n-a-a c- k- r-w-n s-m-. ----------------------------------------------- A cikin hunturu dusar ƙanƙara ce ko ruwan sama. 0
Zimi rado ostajemo kod kuće. A-c-k-n--u-tur- mu-a-----z-m- a g--a. A c____ h______ m___ s__ z___ a g____ A c-k-n h-n-u-u m-n- s-n z-m- a g-d-. ------------------------------------- A cikin hunturu muna son zama a gida. 0
Hladno je. Y-yi-sany-. Y___ s_____ Y-y- s-n-i- ----------- Yayi sanyi. 0
Pada kiša. Ana r--a. A__ r____ A-a r-w-. --------- Ana ruwa. 0
Vjetrovito je. A-- i---. A__ i____ A-a i-k-. --------- Ana iska. 0
Toplo je. Yana -- d-m-. Y___ d_ d____ Y-n- d- d-m-. ------------- Yana da dumi. 0
Sunčano je. Akw-i --na. A____ r____ A-w-i r-n-. ----------- Akwai rana. 0
Vedro je. Ya yi----iya. Y_ y_ k______ Y- y- k-l-y-. ------------- Ya yi kiliya. 0
Kakvo je vrijeme danas? Y--a yan--i- -au -e? Y___ y______ y__ n__ Y-y- y-n-y-n y-u n-? -------------------- Yaya yanayin yau ne? 0
Danas je hladno. Y-y- -any- --u. Y___ s____ y___ Y-y- s-n-i y-u- --------------- Yayi sanyi yau. 0
Danas je toplo. Ya-- d- d----y--. Y___ d_ d___ y___ Y-n- d- d-m- y-u- ----------------- Yana da dumi yau. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...