Knjiga fraza

bs U restoranu 1   »   ha A cikin gidan abinci 1

29 [dvadeset i devet]

U restoranu 1

U restoranu 1

29 [ashirin da tara]

A cikin gidan abinci 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Da li je sto slobodan? Tebur -yaut- -e? T____ k_____ n__ T-b-r k-a-t- n-? ---------------- Tebur kyauta ne? 0
Molim Vas Molim Vas, htio / htjela bih jelovnik. I-- -o- men- --n -llah I__ s__ m___ d__ A____ I-a s-n m-n- d-n A-l-h ---------------------- Ina son menu don Allah 0
Šta možete preporučiti? Me za--u --- ---d- -ha--ra? M_ z_ k_ i__ b_ d_ s_______ M- z- k- i-a b- d- s-a-a-a- --------------------------- Me za ku iya ba da shawara? 0
Rado bih pivo. I-a so--g-ya I__ s__ g___ I-a s-n g-y- ------------ Ina son giya 0
Rado bih mineralnu vodu. In- --- -u-a---------i I__ s__ r____ m_______ I-a s-n r-w-n m-a-i-a- ---------------------- Ina son ruwan maadinai 0
Rado bih sok od narandže. In- --------n-lemu I__ s__ r____ l___ I-a s-n r-w-n l-m- ------------------ Ina son ruwan lemu 0
Rado bih kafu. I-a -- ---sha----i I__ s_ i_ s__ k___ I-a s- i- s-a k-f- ------------------ Ina so in sha kofi 0
Rado bih kafu sa mlijekom. In- son -of- m-- --d-ra I__ s__ k___ m__ m_____ I-a s-n k-f- m-i m-d-r- ----------------------- Ina son kofi mai madara 0
Sa šećerom, molim. Ta-e-da s-----, do- -lla-. T___ d_ s______ d__ A_____ T-r- d- s-k-r-, d-n A-l-h- -------------------------- Tare da sukari, don Allah. 0
Htio / htjela bih čaj. I-a-so--shayi I__ s__ s____ I-a s-n s-a-i ------------- Ina son shayi 0
Htio / htjela bih čaj sa limunom. I-a-so- s-ayi-d- l--o I__ s__ s____ d_ l___ I-a s-n s-a-i d- l-m- --------------------- Ina son shayi da lemo 0
Htio / htjela bih čaj sa mlijekom. In---o--s-ayi d- m--a-a I__ s__ s____ d_ m_____ I-a s-n s-a-i d- m-d-r- ----------------------- Ina son shayi da madara 0
Imate li cigarete? K----da--iga--? K___ d_ s______ K-n- d- s-g-r-? --------------- Kuna da sigari? 0
Imate li pepeljaru? K--- ----o-a? K___ d_ t____ K-n- d- t-k-? ------------- Kuna da toka? 0
Imate li vatre? k-n---- wuta? k___ d_ w____ k-n- d- w-t-? ------------- kina da wuta? 0
Nedostaje mi viljuška. Na---sa-----l--m-i y---a N_ r___ c_____ m__ y____ N- r-s- c-k-l- m-i y-t-a ------------------------ Na rasa cokali mai yatsa 0
Nedostaje mi nož. I-- --t--wuka I__ b___ w___ I-a b-t- w-k- ------------- Ina bata wuka 0
Nedostaje mi kašika. I---ra-----ka--. I__ r___ c______ I-a r-s- c-k-l-. ---------------- Ina rasa cokali. 0

Gramatika sprječava laži!

Svaki jezik ima posebna obilježja. Neki jezici posjeduju svojstva koja su jedinstvena u cijelom svijetu. U te jezike spada jezik trio. Trio je indijanski jezik u Južnoj Americi. Govori ga oko 2.000 ljudi u Brazilu i Surinamu. Posebnost jezika trio je gramatika. Jer prisiljava govornika da uvijek govori istinu. Za to je zaslužan takozvani frustrativni nastavak. Taj nastavak se u jeziku trio dodaje glagolima. On ukazuje na stepen istinitosti rečenice. Jednostavan primjer objašnjava kako to tačno funkcionira. Uzmimo za primjer rečenicu Dijete je otišlo u školu. U triu govornik mora staviti određeni nastavak na glagol. Kroz nastavak može reći da li je vidio dijete. Takođe može kazati da li je isto saznao od drugih. Ili pak nastavkom može iskazati da zna da je to laž. Govornik se dakle mora obavezati na ono što kaže. Što znači da mora izraziti istinitost svoje izjave. Na taj način ne može ništa prešutjeti ili uljepšati. Ukoliko govornik ispusti nastavak, smatra ga se lažovom. Službeni jezik u Surinamu je holandski. Prijevodi s nizozemskog na trio su često problematični. Jer je većina jezika puno manje precizna. Jezici govornicima omogućavaju dvosmislenost. Stoga tumači ne paze uvijek da se obavežu na ono što kažu. Komunikacija s govornicima tria je stoga teška. Možda bi frustrativ i u ostalim jezicima bio koristan!? Ne samo u političkom jeziku...
Da li ste to znali?
Makedonski je maternji jezik oko 2 miliona ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U Makedoniji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje. Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tokom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na makedonski jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je makedonskom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I makedonska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se makedonski etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio makedonskog identiteta.