Knjiga fraza

bs Upoznati   »   ha Ku sani

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [uku]

Ku sani

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Zdravo! S---u! S_____ S-n-u- ------ Sannu! 0
Dobar dan! I-a-kwa-a! I__ k_____ I-a k-a-a- ---------- Ina kwana! 0
Kako ste? / Kako si? L--i------? L_____ l___ L-f-y- l-u- ----------- Lafiya lau? 0
Jeste li Vi iz Evrope? K-na--aga -ur--? K___ d___ T_____ K-n- d-g- T-r-i- ---------------- Kuna daga Turai? 0
Jeste li Vi iz Amerike? K--a--ag- -me-ica? K___ d___ A_______ K-n- d-g- A-e-i-a- ------------------ Kuna daga America? 0
Jeste li Vi iz Azije? dag---s--a -a-e? d___ A____ k____ d-g- A-i-a k-k-? ---------------- daga Asiya kake? 0
U kojem hotelu ste smješteni? A--an- ota- k--e-s-u--? A w___ o___ k___ s_____ A w-n- o-a- k-k- s-u-a- ----------------------- A wane otal kuke sauka? 0
Koliko dugo ste već ovdje? H-r-y--she-k- k-sa-ce - nan? H__ y_____ k_ k______ a n___ H-r y-u-h- k- k-s-n-e a n-n- ---------------------------- Har yaushe ka kasance a nan? 0
Koliko dugo ostajete? Ha- ya-she-z------a-na? H__ y_____ z_ k_ z_____ H-r y-u-h- z- k- z-u-a- ----------------------- Har yaushe za ku zauna? 0
Dopada li Vam se ovdje? Ku---son-s-i-a n--? K___ s__ s__ a n___ K-n- s-n s-i a n-n- ------------------- Kuna son shi a nan? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? Kun- h--u? K___ h____ K-n- h-t-? ---------- Kuna hutu? 0
Posjetite me jednom! Ku zi-a-ce n--wa----oka-i! K_ z______ n_ w___ l______ K- z-y-r-e n- w-n- l-k-c-! -------------------------- Ku ziyarce ni wani lokaci! 0
Ovo je moja adresa. Ga -di-esh-n-. G_ a__________ G- a-i-e-h-n-. -------------- Ga adireshina. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Sai g-be? S__ g____ S-i g-b-? --------- Sai gobe? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Yi-h-------i-a -a---are-t-a--. Y_ h______ i__ d_ t___________ Y- h-k-r-, i-a d- t-a-e-t-a-e- ------------------------------ Yi hakuri, ina da tsare-tsare. 0
Ćao! / Zbogom! W----hi! W_______ W-l-a-i- -------- Wallahi! 0
Doviđenja! Ba-ka--- zu-a! B____ d_ z____ B-r-a d- z-w-! -------------- Barka da zuwa! 0
Do uskoro! Sai a-ji--! S__ a______ S-i a-j-m-! ----------- Sai anjima! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!