Я--е пон--а- -то-с-ов-.
Я н_ п______ э__ с_____
Я н- п-н-м-ю э-о с-о-о-
-----------------------
Я не понимаю это слово. 0 Otr---a-iy- 1O__________ 1O-r-t-a-i-e 1-------------Otritsaniye 1
Я-не--о--ма---то пр--ло-----.
Я н_ п______ э__ п___________
Я н- п-н-м-ю э-о п-е-л-ж-н-е-
-----------------------------
Я не понимаю это предложение. 0 Ot-it-ani-- 1O__________ 1O-r-t-a-i-e 1-------------Otritsaniye 1
Я не--о----ю--что --- ------.
Я н_ п_______ ч__ э__ з______
Я н- п-н-м-ю- ч-о э-о з-а-и-.
-----------------------------
Я не понимаю, что это значит. 0 Ya ne-p--ima-u--t---lo-o.Y_ n_ p_______ e__ s_____Y- n- p-n-m-y- e-o s-o-o--------------------------Ya ne ponimayu eto slovo.
Да- я-его --р--- -о-----.
Д__ я е__ х_____ п_______
Д-, я е-о х-р-ш- п-н-м-ю-
-------------------------
Да, я его хорошо понимаю. 0 Y--n- --n-mayu--t--p--d-o--e----.Y_ n_ p_______ e__ p_____________Y- n- p-n-m-y- e-o p-e-l-z-e-i-e----------------------------------Ya ne ponimayu eto predlozheniye.
Не-, --их--е-оче-ь ---ош- п-н--а-.
Н___ я и_ н_ о____ х_____ п_______
Н-т- я и- н- о-е-ь х-р-ш- п-н-м-ю-
----------------------------------
Нет, я их не очень хорошо понимаю. 0 U--i--lʹU_______U-h-t-l---------Uchitelʹ
Да, - ---- -с-ь -од--га.
Д__ у м___ е___ п_______
Д-, у м-н- е-т- п-д-у-а-
------------------------
Да, у меня есть подруга. 0 Vy-poni---e-e---hite-ya?V_ p_________ u_________V- p-n-m-y-t- u-h-t-l-a-------------------------Vy ponimayete uchitelya?
Не-,---м-ня не--д-----.
Н___ у м___ н__ д______
Н-т- у м-н- н-т д-ч-р-.
-----------------------
Нет, у меня нет дочери. 0 D----a -e-o--h--o-h- --ni--y-.D__ y_ y___ k_______ p________D-, y- y-g- k-o-o-h- p-n-m-y-.------------------------------Da, ya yego khorosho ponimayu.
Ljudi koji ne vide čuju bolje.
Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu.
Međutim, slijepi ljudi također bolje obrađuju jezik!
Do tog zaključka su došla brojna znanstvena istraživanja.
Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove.
Pritom je brzina jezika bila znatno povećana.
Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove.
Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice.
Za njih je brzina govora bila prevelika.
Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata.
Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice.
Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan.
Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi.
Ispitanici su morali ocijeniti rečenice.
Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene.
Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak.
Istraživači su mjerili određene moždane valove.
Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak.
Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal.
Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana.
Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije.
Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik.
Međutim, znanstvenici imaju teoriju.
Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje.
Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje.
Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje.
Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke.
Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.