Knjiga fraza

bs Prilozi   »   gu ક્રિયાવિશેષણ

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [સો]

100 [Sō]

ક્રિયાવિશેષણ

kriyāviśēṣaṇa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gudžarati Igra Više
već jednom – još nikada પહ---ં-- --ે-ા----યા-ે--ન-ીં પ__ - પ__ ક્___ ન_ પ-ે-ા- - પ-ે-ા- ક-ય-ર-ય ન-ી- ---------------------------- પહેલાં - પહેલાં ક્યારેય નહીં 0
k--y--iś-ṣ--a k____________ k-i-ā-i-ē-a-a ------------- kriyāviśēṣaṇa
Jeste li već jednom bili u Berlinu? શ-ં તમે--્ય--ેય-બર-લિ- ગ-ા--ો? શું ત_ ક્___ બ___ ગ_ છો_ શ-ં ત-ે ક-ય-ર-ય બ-્-િ- ગ-ા છ-? ------------------------------ શું તમે ક્યારેય બર્લિન ગયા છો? 0
kriy---śēṣaṇa k____________ k-i-ā-i-ē-a-a ------------- kriyāviśēṣaṇa
Ne, još nikada. ના---ય--ે---હીં. ના ક્___ ન__ ન- ક-ય-ર-ય ન-ી-. ---------------- ના ક્યારેય નહીં. 0
pah-l-ṁ---pah--āṁ k-ārē-a-na--ṁ p______ - p______ k______ n____ p-h-l-ṁ - p-h-l-ṁ k-ā-ē-a n-h-ṁ ------------------------------- pahēlāṁ - pahēlāṁ kyārēya nahīṁ
neko – niko ક--ને --- ---ં કો__ કો_ ન_ ક-ઈ-ે ક-ઈ ન-ી- -------------- કોઈને કોઈ નહીં 0
pah---ṁ - -a-ē-ā- -yār--- n-hīṁ p______ - p______ k______ n____ p-h-l-ṁ - p-h-l-ṁ k-ā-ē-a n-h-ṁ ------------------------------- pahēlāṁ - pahēlāṁ kyārēya nahīṁ
Poznajete li ovdje nekoga? શું-ત-ે-અ-ી- કોઈ-- ઓળખો--ો? શું ત_ અ_ કો__ ઓ__ છો_ શ-ં ત-ે અ-ી- ક-ઈ-ે ઓ-ખ- છ-? --------------------------- શું તમે અહીં કોઈને ઓળખો છો? 0
p--ē--ṁ --p-h-lāṁ k--rē-a -ahīṁ p______ - p______ k______ n____ p-h-l-ṁ - p-h-l-ṁ k-ā-ē-a n-h-ṁ ------------------------------- pahēlāṁ - pahēlāṁ kyārēya nahīṁ
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. ન-- હું અહ-ં---ઈન- --------ી. ના_ હું અ_ કો__ ઓ___ ન__ ન-, હ-ં અ-ી- ક-ઈ-ે ઓ-ખ-ો ન-ી- ----------------------------- ના, હું અહીં કોઈને ઓળખતો નથી. 0
śuṁ--a-ē-kyārēy- -a----- gayā c-ō? ś__ t___ k______ b______ g___ c___ ś-ṁ t-m- k-ā-ē-a b-r-i-a g-y- c-ō- ---------------------------------- śuṁ tamē kyārēya barlina gayā chō?
još – ne više હજુ--- --વધ- -હીં હ_ પ_ - વ_ ન_ હ-ુ પ- - વ-ુ ન-ી- ----------------- હજુ પણ - વધુ નહીં 0
śuṁ--amē -yār-ya -ar-i-- g-yā c-ō? ś__ t___ k______ b______ g___ c___ ś-ṁ t-m- k-ā-ē-a b-r-i-a g-y- c-ō- ---------------------------------- śuṁ tamē kyārēya barlina gayā chō?
Ostajete li još dugo ovdje? શું--મે----- --ં-ા--મ- સુ-- --- છ-? શું ત_ અ_ લાં_ સ__ સુ_ ર_ છો_ શ-ં ત-ે અ-ી- લ-ં-ા સ-ય સ-ધ- ર-ો છ-? ----------------------------------- શું તમે અહીં લાંબા સમય સુધી રહો છો? 0
ś-ṁ--------ā--y- b------ gay--c-ō? ś__ t___ k______ b______ g___ c___ ś-ṁ t-m- k-ā-ē-a b-r-i-a g-y- c-ō- ---------------------------------- śuṁ tamē kyārēya barlina gayā chō?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. ના,--ુ- --ી----ુ સમય --િ-ર--શ. ના_ હું અ_ વ_ સ__ ન_ ર___ ન-, હ-ં અ-ી- વ-ુ સ-ય ન-િ ર-ી-. ------------------------------ ના, હું અહીં વધુ સમય નહિ રહીશ. 0
N- --ā---- na-īṁ. N_ k______ n_____ N- k-ā-ē-a n-h-ṁ- ----------------- Nā kyārēya nahīṁ.
još nešto – ništa više બી----ક-ઈક - વ----ં---હ-ં બી_ કં__ - વ_ કં_ ન_ બ-જ-ં ક-ઈ- - વ-ુ ક-ઈ ન-ી- ------------------------- બીજું કંઈક - વધુ કંઈ નહીં 0
N- -yārēy- -a-īṁ. N_ k______ n_____ N- k-ā-ē-a n-h-ṁ- ----------------- Nā kyārēya nahīṁ.
Želite li još nešto popiti? શું -મ-ે-બ---- --ણું-ગમશે? શું ત__ બી_ પી_ ગ___ શ-ં ત-ન- બ-જ-ં પ-ણ-ં ગ-શ-? -------------------------- શું તમને બીજું પીણું ગમશે? 0
Nā----r-ya--ah-ṁ. N_ k______ n_____ N- k-ā-ē-a n-h-ṁ- ----------------- Nā kyārēya nahīṁ.
Ne, ja ne želim ništa više. ના,-મ-ર- -ધ--ક-- જ-ઈ----ન--. ના_ મા_ વ_ કં_ જો__ ન__ ન-, મ-ર- વ-ુ ક-ઈ જ-ઈ-ુ- ન-ી- ---------------------------- ના, મારે વધુ કંઈ જોઈતું નથી. 0
K---ē-kō- n--īṁ K____ k__ n____ K-ī-ē k-ī n-h-ṁ --------------- Kōīnē kōī nahīṁ
već nešto – još ništa ક--ક - ----ક-ઈ --ી કં__ - હ_ કં_ ન_ ક-ઈ- - હ-ી ક-ઈ ન-ી ------------------ કંઈક - હજી કંઈ નથી 0
K-ī-ē -ō--na-īṁ K____ k__ n____ K-ī-ē k-ī n-h-ṁ --------------- Kōīnē kōī nahīṁ
Jeste li već nešto jeli? ત-ે--જ---ુધી--ં- -ાધ----ે? ત_ હ_ સુ_ કં_ ખા_ છે_ ત-ે હ-ુ સ-ધ- ક-ઈ ખ-ધ-ં છ-? -------------------------- તમે હજુ સુધી કંઈ ખાધું છે? 0
śuṁ t-mē-a--- kō--- --------hō? ś__ t___ a___ k____ ō_____ c___ ś-ṁ t-m- a-ī- k-ī-ē ō-a-h- c-ō- ------------------------------- śuṁ tamē ahīṁ kōīnē ōḷakhō chō?
Ne, ja još nisam ništa jeo. ના- મ---હ---કશ---ખાધ-- -થી. ના_ મેં હ_ ક_ ખા_ ન__ ન-, મ-ં હ-ી ક-ુ- ખ-ધ-ં ન-ી- --------------------------- ના, મેં હજી કશું ખાધું નથી. 0
ś-- --mē-ah-ṁ-kōī-ē ō----- ---? ś__ t___ a___ k____ ō_____ c___ ś-ṁ t-m- a-ī- k-ī-ē ō-a-h- c-ō- ------------------------------- śuṁ tamē ahīṁ kōīnē ōḷakhō chō?
još neko – niko više કો- બ-જુ--- --- ક-ઈ----ં કો_ બી_ - હ_ કો_ ન_ ક-ઈ બ-જ-ં - હ-ે ક-ઈ ન-ી- ------------------------ કોઈ બીજું - હવે કોઈ નહીં 0
N------ --ī--k--nē-----h----nat--. N__ h__ a___ k____ ō_______ n_____ N-, h-ṁ a-ī- k-ī-ē ō-a-h-t- n-t-ī- ---------------------------------- Nā, huṁ ahīṁ kōīnē ōḷakhatō nathī.
Želi li još neko kafu? કો-ન- ક-ફી જ-ઈ- --? કો__ કો_ જો__ છે_ ક-ઈ-ે ક-ફ- જ-ઈ- છ-? ------------------- કોઈને કોફી જોઈએ છે? 0
Nā, -u- ah-ṁ kō--ē ō---h--ō n---ī. N__ h__ a___ k____ ō_______ n_____ N-, h-ṁ a-ī- k-ī-ē ō-a-h-t- n-t-ī- ---------------------------------- Nā, huṁ ahīṁ kōīnē ōḷakhatō nathī.
Ne, niko više. ના--હવ- -ોઈ -હીં. ના_ હ_ કો_ ન__ ન-, હ-ે ક-ઈ ન-ી-. ----------------- ના, હવે કોઈ નહીં. 0
H-ju---ṇa - v---u--a-īṁ H___ p___ - v____ n____ H-j- p-ṇ- - v-d-u n-h-ṁ ----------------------- Haju paṇa - vadhu nahīṁ

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...