Knjiga fraza

bs Čitati i pisati   »   gu વાંચો અને લખો

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [છ]

6 [Cha]

વાંચો અને લખો

vān̄cō anē lakhō

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gudžarati Igra Više
Ja čitam. મ-ં-----્ય-ં. મેં વાં___ મ-ં વ-ં-્-ુ-. ------------- મેં વાંચ્યું. 0
m-- --n̄cyu-. m__ v_______ m-ṁ v-n-c-u-. ------------- mēṁ vān̄cyuṁ.
Ja čitam jedno slovo. મ-- એ--પત્--વ---્--. મેં એ_ પ__ વાં___ મ-ં એ- પ-્- વ-ં-્-ો- -------------------- મેં એક પત્ર વાંચ્યો. 0
Mē--ē-a---t----ān-cyō. M__ ē__ p____ v______ M-ṁ ē-a p-t-a v-n-c-ō- ---------------------- Mēṁ ēka patra vān̄cyō.
Ja čitam jednu riječ. મ-- એ--શ--દ--ા-ચ્-ો મેં એ_ શ__ વાં__ મ-ં એ- શ-્- વ-ં-્-ો ------------------- મેં એક શબ્દ વાંચ્યો 0
M----ka-śa----v--̄--ō M__ ē__ ś____ v_____ M-ṁ ē-a ś-b-a v-n-c-ō --------------------- Mēṁ ēka śabda vān̄cyō
Ja čitam jednu rečenicu. મેં -ક વ-ક-----ંચ-યું. મેં એ_ વા__ વાં___ મ-ં એ- વ-ક-ય વ-ં-્-ુ-. ---------------------- મેં એક વાક્ય વાંચ્યું. 0
m-ṁ-ē-a-v-ky---ān̄-yu-. m__ ē__ v____ v_______ m-ṁ ē-a v-k-a v-n-c-u-. ----------------------- mēṁ ēka vākya vān̄cyuṁ.
Ja čitam jedno pismo. હુ- ---પ-્--વાં-- ---ય- છું. હું એ_ પ__ વાં_ ર__ છું_ હ-ં એ- પ-્- વ-ં-ી ર-્-ો છ-ં- ---------------------------- હું એક પત્ર વાંચી રહ્યો છું. 0
H------ -at-- -ā--cī rah-ō-chuṁ. H__ ē__ p____ v____ r____ c____ H-ṁ ē-a p-t-a v-n-c- r-h-ō c-u-. -------------------------------- Huṁ ēka patra vān̄cī rahyō chuṁ.
Ja čitam jednu knjigu. હું એક----્----ાંચ- રહ-યો-છું. હું એ_ પુ___ વાં_ ર__ છું_ હ-ં એ- પ-સ-ત- વ-ં-ી ર-્-ો છ-ં- ------------------------------ હું એક પુસ્તક વાંચી રહ્યો છું. 0
Huṁ -----ust--- vā-̄cī-------ch-ṁ. H__ ē__ p______ v____ r____ c____ H-ṁ ē-a p-s-a-a v-n-c- r-h-ō c-u-. ---------------------------------- Huṁ ēka pustaka vān̄cī rahyō chuṁ.
Ja čitam. મ-ં--ા--્-ું. મેં વાં___ મ-ં વ-ં-્-ુ-. ------------- મેં વાંચ્યું. 0
Mēṁ v-----uṁ. M__ v_______ M-ṁ v-n-c-u-. ------------- Mēṁ vān̄cyuṁ.
Ti čitaš. તમે -ા-ચી. ત_ વાં__ ત-ે વ-ં-ી- ---------- તમે વાંચી. 0
Ta-ē --n-cī. T___ v_____ T-m- v-n-c-. ------------ Tamē vān̄cī.
On čita. તે વાં-ે --. તે વાં_ છે_ ત- વ-ં-ે છ-. ------------ તે વાંચે છે. 0
T- -ā-̄-ē -hē. T_ v____ c___ T- v-n-c- c-ē- -------------- Tē vān̄cē chē.
Ja pišem. હ--લખ-. હુ લ__ હ- લ-ુ- ------- હુ લખુ. 0
Hu lakhu. H_ l_____ H- l-k-u- --------- Hu lakhu.
Ja pišem jedno slovo. હું -- -ત્- -ખ-- -ુ-. હું એ_ પ__ લ_ છું_ હ-ં એ- પ-્- લ-ુ- છ-ં- --------------------- હું એક પત્ર લખું છું. 0
Hu- ē---p-tr---akhuṁ-chuṁ. H__ ē__ p____ l_____ c____ H-ṁ ē-a p-t-a l-k-u- c-u-. -------------------------- Huṁ ēka patra lakhuṁ chuṁ.
Ja pišem jednu riječ. હું એ- --્દ----ં ---. હું એ_ શ__ લ_ છું_ હ-ં એ- શ-્- લ-ુ- છ-ં- --------------------- હું એક શબ્દ લખું છું. 0
Hu- ē-- ś-bda--ak-u- ---ṁ. H__ ē__ ś____ l_____ c____ H-ṁ ē-a ś-b-a l-k-u- c-u-. -------------------------- Huṁ ēka śabda lakhuṁ chuṁ.
Ja pišem jednu rečenicu. હ---એક--ા-્- લ---રહ--ો -ુ-. હું એ_ વા__ લ_ ર__ છું_ હ-ં એ- વ-ક-ય લ-ી ર-્-ો છ-ં- --------------------------- હું એક વાક્ય લખી રહ્યો છું. 0
Hu--ē-- -ā--- -a-h- --hyō---uṁ. H__ ē__ v____ l____ r____ c____ H-ṁ ē-a v-k-a l-k-ī r-h-ō c-u-. ------------------------------- Huṁ ēka vākya lakhī rahyō chuṁ.
Ja pišem jedno pismo. હ-- એક -ત્ર લખુ--છુ-. હું એ_ પ__ લ_ છું_ હ-ં એ- પ-્- લ-ુ- છ-ં- --------------------- હું એક પત્ર લખું છું. 0
H-ṁ---- p---- --kh-ṁ --u-. H__ ē__ p____ l_____ c____ H-ṁ ē-a p-t-a l-k-u- c-u-. -------------------------- Huṁ ēka patra lakhuṁ chuṁ.
Ja pišem jednu knjigu. હું-એક---સ--- લખી-રહ્-- --ં. હું એ_ પુ___ લ_ ર__ છું_ હ-ં એ- પ-સ-ત- લ-ી ર-્-ો છ-ં- ---------------------------- હું એક પુસ્તક લખી રહ્યો છું. 0
H-- ----pu----- l---- r-hyō c-u-. H__ ē__ p______ l____ r____ c____ H-ṁ ē-a p-s-a-a l-k-ī r-h-ō c-u-. --------------------------------- Huṁ ēka pustaka lakhī rahyō chuṁ.
Ja pišem. હ- --ુ. હુ લ__ હ- લ-ુ- ------- હુ લખુ. 0
Hu------. H_ l_____ H- l-k-u- --------- Hu lakhu.
Ti pišeš. ત-----ો ત_ લ_ ત-ે લ-ો ------- તમે લખો 0
T----l--hō T___ l____ T-m- l-k-ō ---------- Tamē lakhō
On piše. ત-ણે--ખ---ં. તે_ લ___ ત-ણ- લ-્-ુ-. ------------ તેણે લખ્યું. 0
t-ṇ- -a-h--ṁ. t___ l_______ t-ṇ- l-k-y-ṁ- ------------- tēṇē lakhyuṁ.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je takođe često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezičke granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja nauke. Tehnički pojmovi se takođe brzo šire u cijeom svijetu. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Da li ste to znali?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je maternji jezik 850 miliona ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju dijalektima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi da nauči kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!