Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   gu ઋતુઓ અને હવામાન

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [સોળ]

16 [સોળ] |

ઋતુઓ અને હવામાન

ઋતુઓ અને હવામાન |

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gudžarati Igra Više
Ovo su godišnja doba: આ----ઓ--ે: આ ઋ__ છે_ આ ઋ-ુ- છ-: ---------- આ ઋતુઓ છે: 0
ઋ-ુઓ-અને-હવામા- | ઋ__ અ_ હ___ | ઋ-ુ- અ-ે હ-ા-ા- | ----------------- ઋતુઓ અને હવામાન |
Proljeće, ljeto, વ-ં-, ઉનાળો, વ___ ઉ___ વ-ં-, ઉ-ા-ો- ------------ વસંત, ઉનાળો, 0
ઋ--ઓ ----હવામાન | ઋ__ અ_ હ___ | ઋ-ુ- અ-ે હ-ા-ા- | ----------------- ઋતુઓ અને હવામાન |
jesen i zima. પા--ર-અને---ય--ો. પા___ અ_ શિ___ પ-ન-ર અ-ે શ-ય-ળ-. ----------------- પાનખર અને શિયાળો. 0
આ ઋતુઓ---- | આ ઋ__ છે_ | આ ઋ-ુ- છ-: | ------------ આ ઋતુઓ છે: |
Ljeto je vruće. ઉ--ળ------છે. ઉ__ ગ__ છે_ ઉ-ા-ો ગ-મ છ-. ------------- ઉનાળો ગરમ છે. 0
આ--ત-ઓ--ે: | આ ઋ__ છે_ | આ ઋ-ુ- છ-: | ------------ આ ઋતુઓ છે: |
Ljeti sija sunce. ઉન-ળ-માં સૂર-- ચ-કે -ે. ઉ___ સૂ__ ચ__ છે_ ઉ-ા-ા-ા- સ-ર-ય ચ-ક- છ-. ----------------------- ઉનાળામાં સૂર્ય ચમકે છે. 0
આ -ત-------| આ ઋ__ છે_ | આ ઋ-ુ- છ-: | ------------ આ ઋતુઓ છે: |
Ljeti rado idemo šetati. ઉના-ામાં-આ--- -ર-ા -વાન------- -ર------. ઉ___ આ__ ફ__ જ__ પ__ ક__ છી__ ઉ-ા-ા-ા- આ-ણ- ફ-વ- જ-ા-ુ- પ-ં- ક-ી- છ-એ- ---------------------------------------- ઉનાળામાં આપણે ફરવા જવાનું પસંદ કરીએ છીએ. 0
વ---,-ઉનાળ-, | વ___ ઉ___ | વ-ં-, ઉ-ા-ો- | -------------- વસંત, ઉનાળો, |
Zima je hladna. શ--ા-ો-ઠં-- છે. શિ__ ઠં_ છે_ શ-ય-ળ- ઠ-ડ- છ-. --------------- શિયાળો ઠંડો છે. 0
વસ--, ઉ-ા--- | વ___ ઉ___ | વ-ં-, ઉ-ા-ો- | -------------- વસંત, ઉનાળો, |
Zimi pada snijeg ili kiša. શ-યા-ામ-ં-બ---પડ---- અથવા-વર-ા- પ-ે-છ-. શિ___ બ__ પ_ છે અ__ વ___ પ_ છે_ શ-ય-ળ-મ-ં બ-ફ પ-ે છ- અ-વ- વ-સ-દ પ-ે છ-. --------------------------------------- શિયાળામાં બરફ પડે છે અથવા વરસાદ પડે છે. 0
વ-ંત,-ઉ-ા--- | વ___ ઉ___ | વ-ં-, ઉ-ા-ો- | -------------- વસંત, ઉનાળો, |
Zimi rado ostajemo kod kuće. શિય---મ-- આ--ન- ઘર----રહેવ-ં-ગ-ે છ-. શિ___ આ___ ઘ__ ર__ ગ_ છે_ શ-ય-ળ-મ-ં આ-ણ-ે ઘ-મ-ં ર-ે-ુ- ગ-ે છ-. ------------------------------------ શિયાળામાં આપણને ઘરમાં રહેવું ગમે છે. 0
પ-નખર-અ-- -િય-ળો- | પા___ અ_ શિ___ | પ-ન-ર અ-ે શ-ય-ળ-. | ------------------- પાનખર અને શિયાળો. |
Hladno je. આ -------. આ ઠં_ છે_ આ ઠ-ડ- છ-. ---------- આ ઠંડુ છે. 0
પ--ખર-અને---ય--ો. | પા___ અ_ શિ___ | પ-ન-ર અ-ે શ-ય-ળ-. | ------------------- પાનખર અને શિયાળો. |
Pada kiša. વર--દ-પ----હ્ય- છ-. વ___ પ_ ર__ છે_ વ-સ-દ પ-ી ર-્-ો છ-. ------------------- વરસાદ પડી રહ્યો છે. 0
પાનખર -ને શ--ા-ો--| પા___ અ_ શિ___ | પ-ન-ર અ-ે શ-ય-ળ-. | ------------------- પાનખર અને શિયાળો. |
Vjetrovito je. પવ- છે. પ__ છે_ પ-ન છ-. ------- પવન છે. 0
ઉન-ળ- ગ-- છે. | ઉ__ ગ__ છે_ | ઉ-ા-ો ગ-મ છ-. | --------------- ઉનાળો ગરમ છે. |
Toplo je. ત----મ -ે. તે ગ__ છે_ ત- ગ-મ છ-. ---------- તે ગરમ છે. 0
ઉના-- ગ----ે. | ઉ__ ગ__ છે_ | ઉ-ા-ો ગ-મ છ-. | --------------- ઉનાળો ગરમ છે. |
Sunčano je. તે---કો છ-. તે ત__ છે_ ત- ત-ક- છ-. ----------- તે તડકો છે. 0
ઉના-ો-ગ-મ છ---| ઉ__ ગ__ છે_ | ઉ-ા-ો ગ-મ છ-. | --------------- ઉનાળો ગરમ છે. |
Vedro je. તે સ્-ષ્ટ-છ-. તે સ્___ છે_ ત- સ-પ-્- છ-. ------------- તે સ્પષ્ટ છે. 0
ઉનાળ-માં-સૂ-----------. | ઉ___ સૂ__ ચ__ છે_ | ઉ-ા-ા-ા- સ-ર-ય ચ-ક- છ-. | ------------------------- ઉનાળામાં સૂર્ય ચમકે છે. |
Kakvo je vrijeme danas? આ-----ા--ન -ેવુ- --? આ_ હ___ કે_ છે_ આ-ે હ-ા-ા- ક-વ-ં છ-? -------------------- આજે હવામાન કેવું છે? 0
ઉન--ામાં---ર---ચ-કે છે--| ઉ___ સૂ__ ચ__ છે_ | ઉ-ા-ા-ા- સ-ર-ય ચ-ક- છ-. | ------------------------- ઉનાળામાં સૂર્ય ચમકે છે. |
Danas je hladno. આજે-ઠ----છ-. આ_ ઠં_ છે_ આ-ે ઠ-ડ- છ-. ------------ આજે ઠંડી છે. 0
ઉ-ાળ-મ---સ---- -------- | ઉ___ સૂ__ ચ__ છે_ | ઉ-ા-ા-ા- સ-ર-ય ચ-ક- છ-. | ------------------------- ઉનાળામાં સૂર્ય ચમકે છે. |
Danas je toplo. આ----ર-ી છે. આ_ ગ__ છે_ આ-ે ગ-મ- છ-. ------------ આજે ગરમી છે. 0
ઉના---ાં --ણે ફર-- ---ન-- ---દ કર-- છ--. | ઉ___ આ__ ફ__ જ__ પ__ ક__ છી__ | ઉ-ા-ા-ા- આ-ણ- ફ-વ- જ-ા-ુ- પ-ં- ક-ી- છ-એ- | ------------------------------------------ ઉનાળામાં આપણે ફરવા જવાનું પસંદ કરીએ છીએ. |

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...