Knjiga fraza

bs Ćaskanje 3   »   gu નાની વાત 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [બાવીસ]

22 [બાવીસ] |

નાની વાત 3

નાની વાત 3 |

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gudžarati Igra Više
Pušite li? શુ- ત-- -ૂમ---ા- ------? શું ત_ ધૂ____ ક_ છો_ શ-ં ત-ે ધ-મ-ર-ા- ક-ો છ-? ------------------------ શું તમે ધૂમ્રપાન કરો છો? 0
ન-ન--------| ના_ વા_ 3 | ન-ન- વ-ત 3 | ------------ નાની વાત 3 |
Prije da. હા-પ-ે-ાં હા પ__ હ- પ-ે-ા- --------- હા પહેલાં 0
નાની -ાત-3 | ના_ વા_ 3 | ન-ન- વ-ત 3 | ------------ નાની વાત 3 |
Ali sada više ne pušim. પણ--વે-હું ધ----પા- ---ો----. પ_ હ_ હું ધૂ____ ક__ ન__ પ- હ-ે હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ત- ન-ી- ----------------------------- પણ હવે હું ધૂમ્રપાન કરતો નથી. 0
શું ત-ે ધૂ-્--ાન-કર----- | શું ત_ ધૂ____ ક_ છો_ | શ-ં ત-ે ધ-મ-ર-ા- ક-ો છ-? | -------------------------- શું તમે ધૂમ્રપાન કરો છો? |
Smeta li Vam ако ja pušim? હું ધ-મ્--ાન-ક--- ---તમને -ા-ધ- --? હું ધૂ____ ક_ તો ત__ વાં_ છે_ હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ુ- ત- ત-ન- વ-ં-ો છ-? ----------------------------------- હું ધૂમ્રપાન કરું તો તમને વાંધો છે? 0
શુ----ે ધ--્ર--- --ો--ો- | શું ત_ ધૂ____ ક_ છો_ | શ-ં ત-ે ધ-મ-ર-ા- ક-ો છ-? | -------------------------- શું તમે ધૂમ્રપાન કરો છો? |
Ne, apsolutno ne. ન---બિલકુ- -હીં. ના_ બિ___ ન__ ન-, બ-લ-ુ- ન-ી-. ---------------- ના, બિલકુલ નહીં. 0
શુ--ત-- --મ-રપ-ન કર- છ---| શું ત_ ધૂ____ ક_ છો_ | શ-ં ત-ે ધ-મ-ર-ા- ક-ો છ-? | -------------------------- શું તમે ધૂમ્રપાન કરો છો? |
Ne smeta mi. મને -ાં-ો -થ-. મ_ વાં_ ન__ મ-ે વ-ં-ો ન-ી- -------------- મને વાંધો નથી. 0
હા -હે-ાં-| હા પ__ | હ- પ-ે-ા- | ----------- હા પહેલાં |
Hoćete li popiti nešto? શ-----ા-ી--ા----ી-ુ- --? શું ત__ પા_ પી_ છે_ શ-ં ત-ા-ી પ-સ- પ-ણ-ં છ-? ------------------------ શું તમારી પાસે પીણું છે? 0
હ- પ--લાં | હા પ__ | હ- પ-ે-ા- | ----------- હા પહેલાં |
Jedan konjak? એક ---્ને-? એ_ કો____ એ- ક-ગ-ન-ક- ----------- એક કોગ્નેક? 0
હા પહ-લાં | હા પ__ | હ- પ-ે-ા- | ----------- હા પહેલાં |
Ne, radije pivo. ન-,-હુ- બીય---ેવાન-ં--સં----ુ--છુ-. ના_ હું બી__ લે__ પ__ ક_ છું_ ન-, હ-ં બ-ય- લ-વ-ન-ં પ-ં- ક-ુ- છ-ં- ----------------------------------- ના, હું બીયર લેવાનું પસંદ કરું છું. 0
પ----ે ----ધૂમ----- ક--ો-ન--. | પ_ હ_ હું ધૂ____ ક__ ન__ | પ- હ-ે હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ત- ન-ી- | ------------------------------- પણ હવે હું ધૂમ્રપાન કરતો નથી. |
Putujete li mnogo? શ-ં-તમ--ઘણ- મુ--ફ-- ક-ો--ો? શું ત_ ઘ_ મુ___ ક_ છો_ શ-ં ત-ે ઘ-ી મ-સ-ફ-ી ક-ો છ-? --------------------------- શું તમે ઘણી મુસાફરી કરો છો? 0
પ- --- હું ધૂ-્-પાન-ક-ત--ન--- | પ_ હ_ હું ધૂ____ ક__ ન__ | પ- હ-ે હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ત- ન-ી- | ------------------------------- પણ હવે હું ધૂમ્રપાન કરતો નથી. |
Da, većinom su to poslovna putovanja. હા--મો-- ભ-ગે----ન-સ---રિ---. હા_ મો_ ભા_ બિ___ ટ્____ હ-, મ-ટ- ભ-ગ- બ-ઝ-ે- ટ-ર-પ-સ- ----------------------------- હા, મોટે ભાગે બિઝનેસ ટ્રિપ્સ. 0
પણ હ-- હું ધ-મ-રપા--કર-- ---. | પ_ હ_ હું ધૂ____ ક__ ન__ | પ- હ-ે હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ત- ન-ી- | ------------------------------- પણ હવે હું ધૂમ્રપાન કરતો નથી. |
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. પરંત--હવ- અમ--અહ-ં-વેકે-ન -- -ીએ. પ__ હ_ અ_ અ_ વે___ પ_ છી__ પ-ં-ુ હ-ે અ-ે અ-ી- વ-ક-શ- પ- છ-એ- --------------------------------- પરંતુ હવે અમે અહીં વેકેશન પર છીએ. 0
હુ---ૂ--ર-ાન-કરું ત- ત-ન- વાં-ો --- | હું ધૂ____ ક_ તો ત__ વાં_ છે_ | હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ુ- ત- ત-ન- વ-ં-ો છ-? | ------------------------------------- હું ધૂમ્રપાન કરું તો તમને વાંધો છે? |
Kakva vrućina! શ----ર----ે! શું ગ__ છે_ શ-ં ગ-મ- છ-! ------------ શું ગરમી છે! 0
હ-----મ-રપ-ન -ર-ં -- ---ે વાં-ો છે?-| હું ધૂ____ ક_ તો ત__ વાં_ છે_ | હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ુ- ત- ત-ન- વ-ં-ો છ-? | ------------------------------------- હું ધૂમ્રપાન કરું તો તમને વાંધો છે? |
Da, danas je stvarno vruće. હ----જ---ર--ર ---ી-છે. હા_ આ_ ખ___ ગ__ છે_ હ-, આ-ે ખ-ે-ર ગ-મ- છ-. ---------------------- હા, આજે ખરેખર ગરમી છે. 0
હ-ં-ધ--્-પા---ર-- ત- -મન---ાંધો--ે?-| હું ધૂ____ ક_ તો ત__ વાં_ છે_ | હ-ં ધ-મ-ર-ા- ક-ુ- ત- ત-ન- વ-ં-ો છ-? | ------------------------------------- હું ધૂમ્રપાન કરું તો તમને વાંધો છે? |
Hajdemo na balkon. ચાલો -ાલ------ં-જ-એ. ચા_ બા____ જ___ ચ-લ- બ-લ-ક-ી-ા- જ-એ- -------------------- ચાલો બાલ્કનીમાં જઈએ. 0
ન-- --લ--લ-નહી-- | ના_ બિ___ ન__ | ન-, બ-લ-ુ- ન-ી-. | ------------------ ના, બિલકુલ નહીં. |
Sutra će ovdje biti zabava. કા-ે -હ-- ---્----ે. કા_ અ_ પા__ છે_ ક-લ- અ-ી- પ-ર-ટ- છ-. -------------------- કાલે અહીં પાર્ટી છે. 0
ન-----લકુ- -હી-- | ના_ બિ___ ન__ | ન-, બ-લ-ુ- ન-ી-. | ------------------ ના, બિલકુલ નહીં. |
Hoćete li i Vi doći? તમે-પણ--વો-છો? ત_ પ_ આ_ છો_ ત-ે પ- આ-ો છ-? -------------- તમે પણ આવો છો? 0
ના--બિલ--- -હ----| ના_ બિ___ ન__ | ન-, બ-લ-ુ- ન-ી-. | ------------------ ના, બિલકુલ નહીં. |
Da, mi smo također pozvani. હા- ---- -ણ-આમ-ત્-ણ છ-. હા_ અ__ પ_ આ____ છે_ હ-, અ-ન- પ- આ-ં-્-ણ છ-. ----------------------- હા, અમને પણ આમંત્રણ છે. 0
મ-ે--ાં-ો નથી. | મ_ વાં_ ન__ | મ-ે વ-ં-ો ન-ી- | ---------------- મને વાંધો નથી. |

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku da postane pravi jezik. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje hiljadama godina. Stoga je pismo osnova svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinene ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni naučnici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sistem pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Tadašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega privreda, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pisane znakove. Abecedni pismeni sisetem s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Da li ste to znali?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 miliona ljudi govori kannada kao maternji jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…