Knjiga fraza

bs U kući   »   uz uyda

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [on etti]

uyda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Ovdje je naša kuća. Ma-- -----n- ----i-. M___ b______ u______ M-n- b-z-i-g u-i-i-. -------------------- Mana bizning uyimiz. 0
Gore je krov. Y-qo-id----m-b--. Y_______ t__ b___ Y-q-r-d- t-m b-r- ----------------- Yuqorida tom bor. 0
Dolje je podrum. Q--id- podval-joy---hg--. Q_____ p_____ j__________ Q-y-d- p-d-a- j-y-a-h-a-. ------------------------- Quyida podval joylashgan. 0
Iza kuće je vrt. U-n-n----qa-id--b-- bo-. U_____ o_______ b__ b___ U-n-n- o-q-s-d- b-g b-r- ------------------------ Uyning orqasida bog bor. 0
Pred kućom nema ulice. Uy-ing old-d- -e-- --n--y-y-l-yo-. U_____ o_____ h___ q_____ y__ y___ U-n-n- o-d-d- h-c- q-n-a- y-l y-q- ---------------------------------- Uyning oldida hech qanday yol yoq. 0
Pored kuće je drveće. U----g-y----a--ar------ bo-. U_____ y_____ d________ b___ U-n-n- y-n-d- d-r-x-l-r b-r- ---------------------------- Uyning yonida daraxtlar bor. 0
Ovdje je moj stan. M-----en-ng --ar--r-m. M___ m_____ k_________ M-n- m-n-n- k-a-t-r-m- ---------------------- Mana mening kvartiram. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. M-na o-hx--a-v- ha-mo-. M___ o______ v_ h______ M-n- o-h-o-a v- h-m-o-. ----------------------- Mana oshxona va hammom. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Y-sh-sh -o-as- v- y-t---ona-m-vj-d. Y______ x_____ v_ y________ m______ Y-s-a-h x-n-s- v- y-t-q-o-a m-v-u-. ----------------------------------- Yashash xonasi va yotoqxona mavjud. 0
Vrata kuće su zatvorena. O-- es-ik-y----. O__ e____ y_____ O-d e-h-k y-p-q- ---------------- Old eshik yopiq. 0
Ali prozori su otvoreni. A--o--er-zalar-o-hiq. A___ d________ o_____ A-m- d-r-z-l-r o-h-q- --------------------- Ammo derazalar ochiq. 0
Danas je vruće. B---n--ssi-. B____ i_____ B-g-n i-s-q- ------------ Bugun issiq. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. B-z -as-as---on----- -ir--iz. B__ y______ x_______ k_______ B-z y-s-a-h x-n-s-g- k-r-m-z- ----------------------------- Biz yashash xonasiga kiramiz. 0
Tamo je sofa i fotelja. Diva- va k---lo--o-. D____ v_ k_____ b___ D-v-n v- k-e-l- b-r- -------------------- Divan va kreslo bor. 0
Sjednite! Siz o----n-! S__ o_______ S-z o-i-i-g- ------------ Siz otiring! 0
Tamo stoji moj kompjuter. Me-i-- --mp-ut-r-m--s-a-e-d-. M_____ k__________ o___ e____ M-n-n- k-m-y-t-r-m o-h- e-d-. ----------------------------- Mening kompyuterim osha erda. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Me------t-reo-- s-u -erda. M_____ s_______ s__ y_____ M-n-n- s-e-e-i- s-u y-r-a- -------------------------- Mening stereoim shu yerda. 0
Televizor je potpuno nov. Te--v-zor-y-ng-. T________ y_____ T-l-v-z-r y-n-i- ---------------- Televizor yangi. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!