Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   uz sayohatni tashkil qilish

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [qirq yetti]

sayohatni tashkil qilish

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! Si---i-ni-g-ch-mad-----zn- ----s-i-g-z -e---! S__ b______ c_____________ y__________ k_____ S-z b-z-i-g c-a-a-o-i-i-n- y-g-s-i-g-z k-r-k- --------------------------------------------- Siz bizning chamadonimizni yigishingiz kerak! 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! He-h-nars--i-unu-ma--! H___ n______ u________ H-c- n-r-a-i u-u-m-n-! ---------------------- Hech narsani unutmang! 0
Treba ti veliki kofer! Si-ga --tt---h--ad----era-! S____ k____ c_______ k_____ S-z-a k-t-a c-a-a-o- k-r-k- --------------------------- Sizga katta chamadon kerak! 0
Ne zaboravi pasoš! P-s---tingi--i-u-u-----! P_____________ u________ P-s-o-t-n-i-n- u-u-m-n-! ------------------------ Pasportingizni unutmang! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! Sa-o-yo- chipt--i----n-tm-ng! S_______ c_________ u________ S-m-l-o- c-i-t-s-n- u-u-m-n-! ----------------------------- Samolyot chiptasini unutmang! 0
Ne zaboravi putne čekove! Say-hat--hekla--n--un-t--n-! S______ c_________ u________ S-y-h-t c-e-l-r-n- u-u-m-n-! ---------------------------- Sayohat cheklarini unutmang! 0
Ponesi kremu za sunčanje. Q-y-sh-k--min--o--b---li-g. Q_____ k______ o___ k______ Q-y-s- k-e-i-i o-i- k-l-n-. --------------------------- Quyosh kremini olib keling. 0
Ponesi sunčane naočale. Q--o---ko-oy-a-l-rin- --i--i--bilan-o--- -o-ing. Q_____ k_____________ o______ b____ o___ b______ Q-y-s- k-z-y-a-l-r-n- o-i-g-z b-l-n o-i- b-r-n-. ------------------------------------------------ Quyosh kozoynaklarini ozingiz bilan olib boring. 0
Ponesi šešir za sunce. O-in----bi-an-q---s- --lyapas--i o---g. O______ b____ q_____ s__________ o_____ O-i-g-z b-l-n q-y-s- s-l-a-a-i-i o-i-g- --------------------------------------- Ozingiz bilan quyosh shlyapasini oling. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Y-l-----ta------zin--z bilan o-------mo-c-i-i---? Y__ x_________ o______ b____ o___ k______________ Y-l x-r-t-s-n- o-i-g-z b-l-n o-i- k-t-o-c-i-i-i-? ------------------------------------------------- Yol xaritasini ozingiz bilan olib ketmoqchimisiz? 0
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? Oz---i- bil---gid --mo----m----? O______ b____ g__ o_____________ O-i-g-z b-l-n g-d o-m-q-h-m-s-z- -------------------------------- Ozingiz bilan gid olmoqchimisiz? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? Ozingiz -il---s-----n--lm-qchim---z? O______ b____ s______ o_____________ O-i-g-z b-l-n s-y-b-n o-m-q-h-m-s-z- ------------------------------------ Ozingiz bilan soyabon olmoqchimisiz? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. S-iml-r, k---a----- --y-oq--- ha--da-o--ab-k-ri--. S_______ k_________ p________ h_____ o____ k______ S-i-l-r- k-y-a-l-r- p-y-o-l-r h-q-d- o-l-b k-r-n-. -------------------------------------------------- Shimlar, koylaklar, paypoqlar haqida oylab koring. 0
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. Bo-la-l-r- -amar-a-,---rt----r--aqi-a o-l-- -o----. B_________ k________ k________ h_____ o____ k______ B-g-a-l-r- k-m-r-a-, k-r-k-l-r h-q-d- o-l-b k-r-n-. --------------------------------------------------- Boglamlar, kamarlar, kurtkalar haqida oylab koring. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. Pi---a,--un-- k-yl---a- v- -u----ka-a- h----a-o-la- kori--. P______ t____ k________ v_ f__________ h_____ o____ k______ P-j-m-, t-n-i k-y-a-l-r v- f-t-o-k-l-r h-q-d- o-l-b k-r-n-. ----------------------------------------------------------- Pijama, tungi koylaklar va futbolkalar haqida oylab koring. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. Si-ga -o-a-za-- --n------ -----k-r--. S____ p________ s_____ v_ e___ k_____ S-z-a p-y-b-a-, s-n-a- v- e-i- k-r-k- ------------------------------------- Sizga poyabzal, sandal va etik kerak. 0
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. S-zg- r--ol-h------u- va -i--o- --yc---ke--k-b-lad-. S____ r________ s____ v_ t_____ q_____ k____ b______ S-z-a r-m-l-h-, s-v-n v- t-r-o- q-y-h- k-r-k b-l-d-. ---------------------------------------------------- Sizga romolcha, sovun va tirnoq qaychi kerak boladi. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Siz-a-ta---, -ish ---t-asi--a tis- p--t--- -------o----. S____ t_____ t___ c_______ v_ t___ p______ k____ b______ S-z-a t-r-q- t-s- c-o-k-s- v- t-s- p-s-a-i k-r-k b-l-d-. -------------------------------------------------------- Sizga taroq, tish chotkasi va tish pastasi kerak boladi. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.