Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   uz biror narsani yoqtirmoq

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [etmish]

biror narsani yoqtirmoq

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Želite li pušiti? Ch---shni-xo---y--z--? C________ x___________ C-e-i-h-i x-h-a-s-z-i- ---------------------- Chekishni xohlaysizmi? 0
Želite li plesati? Raqs-a--ush----- ho-l-ysi---? R_____ t________ h___________ R-q-g- t-s-i-h-i h-h-a-s-z-i- ----------------------------- Raqsga tushishni hohlaysizmi? 0
Želite li šetati? P--o-a-b--i-h-i--ohlay-iz--? P_____ b_______ x___________ P-y-d- b-r-s-n- x-h-a-s-z-i- ---------------------------- Piyoda borishni xohlaysizmi? 0
Ja želim pušiti. M-n c----sh-- x--l-----. M__ c________ x_________ M-n c-e-i-h-i x-h-a-m-n- ------------------------ Men chekishni xohlayman. 0
Želiš li cigaretu? T--aki-i-ta-si--i? T_____ i__________ T-m-k- i-t-y-i-m-? ------------------ Tamaki istaysizmi? 0
On želi vatru. U-olov-- --hl-y--. U o_____ x________ U o-o-n- x-h-a-d-. ------------------ U olovni xohlaydi. 0
Ja želim nešto piti. M------m--chi-an. M__ i____________ M-n i-h-o-c-i-a-. ----------------- Men ichmoqchiman. 0
Ja želim nešto jesti. M-- n--ad-r---m-q----an. M__ n______ y___________ M-n n-m-d-r y-m-q-h-m-n- ------------------------ Men nimadir yemoqchiman. 0
Ja se želim malo odmoriti. M-n dam --mo-c--ma-. M__ d__ o___________ M-n d-m o-m-q-h-m-n- -------------------- Men dam olmoqchiman. 0
Ja Vas želim nešto pitati. S---a--b---n-r-a sor--oqch---n. S_____ b__ n____ s_____________ S-z-a- b-r n-r-a s-r-m-q-h-m-n- ------------------------------- Sizdan bir narsa soramoqchiman. 0
Ja Vas želim za nešto zamoliti. Si-d-- --- n--s- so-amoq--im--. S_____ b__ n____ s_____________ S-z-a- b-r n-r-a s-r-m-q-h-m-n- ------------------------------- Sizdan bir narsa soramoqchiman. 0
Ja Vas želim na nešto pozvati. M-- si--- -iror nar-ag--takli- -i--oqchi-a-. M__ s____ b____ n______ t_____ q____________ M-n s-z-i b-r-r n-r-a-a t-k-i- q-l-o-c-i-a-. -------------------------------------------- Men sizni biror narsaga taklif qilmoqchiman. 0
Šta želite, molim? i-----s -i-a -s---s-z i______ n___ i_______ i-t-m-s n-m- i-t-y-i- --------------------- iltimos nima istaysiz 0
Želite li kafu? K-f-----mo-c-i---iz? K___ i______________ K-f- i-h-o-c-i-i-i-? -------------------- Kofe ichmoqchimisiz? 0
Ili radije želite čaj? Y--- -------o-a choy -c--oqc--misi-? Y___ b__ p_____ c___ i______________ Y-k- b-r p-y-l- c-o- i-h-o-c-i-i-i-? ------------------------------------ Yoki bir piyola choy ichmoqchimisiz? 0
Mi se želimo voziti kući. Bi- uy-- ---m--c--m-z. B__ u___ k____________ B-z u-g- k-t-o-c-i-i-. ---------------------- Biz uyga ketmoqchimiz. 0
Želite li vi taksi? ta-si-x--la--i-mi t____ x__________ t-k-i x-h-a-s-z-i ----------------- taksi xohlaysizmi 0
Oni žele telefonirati. S----ong-roq ---moqchi-iz. S__ q_______ q____________ S-z q-n-i-o- q-l-o-c-i-i-. -------------------------- Siz qongiroq qilmoqchisiz. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.