Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   no ville noe 1

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [sytti]

ville noe 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Želite li pušiti? V-l-du------? V__ d_ r_____ V-l d- r-y-e- ------------- Vil du røyke? 0
Želite li plesati? Vi- -- dan-e? V__ d_ d_____ V-l d- d-n-e- ------------- Vil du danse? 0
Želite li šetati? Vi- du----en--ur? V__ d_ g_ e_ t___ V-l d- g- e- t-r- ----------------- Vil du gå en tur? 0
Ja želim pušiti. J-- vi- ----n--rø--e. J__ v__ g_____ r_____ J-g v-l g-e-n- r-y-e- --------------------- Jeg vil gjerne røyke. 0
Želiš li cigaretu? Vi---u -a-e- si---ett? V__ d_ h_ e_ s________ V-l d- h- e- s-g-r-t-? ---------------------- Vil du ha en sigarett? 0
On želi vatru. H---v-- ha ---. H__ v__ h_ f___ H-n v-l h- f-r- --------------- Han vil ha fyr. 0
Ja želim nešto piti. Je---i- gj-rne -a-n-e - -r----. J__ v__ g_____ h_ n__ å d______ J-g v-l g-e-n- h- n-e å d-i-k-. ------------------------------- Jeg vil gjerne ha noe å drikke. 0
Ja želim nešto jesti. Je--v-l gjern--s---- -oe. J__ v__ g_____ s____ n___ J-g v-l g-e-n- s-i-e n-e- ------------------------- Jeg vil gjerne spise noe. 0
Ja se želim malo odmoriti. J-- v---g---ne h-il- litt. J__ v__ g_____ h____ l____ J-g v-l g-e-n- h-i-e l-t-. -------------------------- Jeg vil gjerne hvile litt. 0
Ja Vas želim nešto pitati. J-g-v-l -j--n- -pø----d-g-n-e. J__ v__ g_____ s_____ d__ n___ J-g v-l g-e-n- s-ø-r- d-g n-e- ------------------------------ Jeg vil gjerne spørre deg noe. 0
Ja Vas želim za nešto zamoliti. J-g v---gje-n-------g -----e. J__ v__ g_____ b_ d__ o_ n___ J-g v-l g-e-n- b- d-g o- n-e- ----------------------------- Jeg vil gjerne be deg om noe. 0
Ja Vas želim na nešto pozvati. Jeg-v-----e--- --vit----d-g p- n-e. J__ v__ g_____ i_______ d__ p_ n___ J-g v-l g-e-n- i-v-t-r- d-g p- n-e- ----------------------------------- Jeg vil gjerne invitere deg på noe. 0
Šta želite, molim? Hva v-- du--a? H__ v__ d_ h__ H-a v-l d- h-? -------------- Hva vil du ha? 0
Želite li kafu? Vi- -u--a ---kaf-e? V__ d_ h_ e_ k_____ V-l d- h- e- k-f-e- ------------------- Vil du ha en kaffe? 0
Ili radije želite čaj? E-le- vil -- --l-er h- -n --? E____ v__ d_ h_____ h_ e_ t__ E-l-r v-l d- h-l-e- h- e- t-? ----------------------------- Eller vil du heller ha en te? 0
Mi se želimo voziti kući. Vi-v-l-gje-----j-r- --em. V_ v__ g_____ k____ h____ V- v-l g-e-n- k-ø-e h-e-. ------------------------- Vi vil gjerne kjøre hjem. 0
Želite li vi taksi? V-l dere ha -n d-os--? V__ d___ h_ e_ d______ V-l d-r- h- e- d-o-j-? ---------------------- Vil dere ha en drosje? 0
Oni žele telefonirati. De -il---e--e r---e. D_ v__ g_____ r_____ D- v-l g-e-n- r-n-e- -------------------- De vil gjerne ringe. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.