Knjiga fraza

bs Porodica   »   ml കുടുംബം

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [രണ്ട്]

2 [randu]

കുടുംബം

kudumbam

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski malajalam Igra Više
djed മു---ച--ൻ മു_____ മ-ത-ത-്-ൻ --------- മുത്തച്ഛൻ 0
m--ha--an m________ m-t-a-h-n --------- muthachan
nana / nena മ---തശ്ശി മു____ മ-ത-ത-്-ി --------- മുത്തശ്ശി 0
mutha-hi m_______ m-t-a-h- -------- muthashi
on i ona അവനു- -വള-ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
av-----a-alum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
otac പി--വ് പി__ പ-ത-വ- ------ പിതാവ് 0
pi-----u p_______ p-t-a-v- -------- pithaavu
majka അമ്മ അ__ അ-്- ---- അമ്മ 0
amma a___ a-m- ---- amma
on i ona അവനും-----ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
av---m-a-alum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
sin മകന് മ__ മ-ന- ---- മകന് 0
m-k-nu m_____ m-k-n- ------ makanu
kćerka മകൾ മ__ മ-ൾ --- മകൾ 0
ma--l m____ m-k-l ----- makal
on i ona അവ--- --ള-ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
a---u- -val-m a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
brat സ--ാ--ൻ സ____ സ-േ-ദ-ൻ ------- സഹോദരൻ 0
sah-aada--n s__________ s-h-a-d-r-n ----------- saheaadaran
sestra സ-ോ--ി സ___ സ-ോ-ര- ------ സഹോദരി 0
s--odari s_______ s-h-d-r- -------- sahodari
on i ona അ--ു---വ--ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
av---------um a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
dajdža, amidža അ-്മ-വൻ അ____ അ-്-ാ-ൻ ------- അമ്മാവൻ 0
a--a-v-n a_______ a-m-a-a- -------- ammaavan
tetka അമ-മ--ി അ___ അ-്-ാ-ി ------- അമ്മായി 0
am----i a______ a-m-a-i ------- ammaayi
on i ona അവ-ു---വ-ും അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
av-n-- av-lum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
Mi smo porodica. ഞ-്-ൾ ഒര- -ു-ു---ാ-്. ഞ___ ഒ_ കു_____ ഞ-്-ൾ ഒ-ു ക-ട-ം-മ-ണ-. --------------------- ഞങ്ങൾ ഒരു കുടുംബമാണ്. 0
n-a-gal-o-- kud--ba-a---. n______ o__ k____________ n-a-g-l o-u k-d-m-a-a-n-. ------------------------- njangal oru kudumbamaanu.
Porodica nije mala. കു-ും-ം-ച--ു----. കു__ ചെ_____ ക-ട-ം-ം ച-റ-ത-്-. ----------------- കുടുംബം ചെറുതല്ല. 0
k-d-m----c--r--h----. k_______ c___________ k-d-m-a- c-e-u-h-l-a- --------------------- kudumbam cheruthalla.
Porodica je velika. ക----ബം ----ാ-്. കു__ വ____ ക-ട-ം-ം വ-ു-ാ-്- ---------------- കുടുംബം വലുതാണ്. 0
kudum-----al-t-a-nu. k_______ v__________ k-d-m-a- v-l-t-a-n-. -------------------- kudumbam valuthaanu.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.