Knjiga fraza

bs Lica   »   ml വ്യക്തികൾ

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [ഒന്ന്]

1 [onnu]

വ്യക്തികൾ

vyakthikal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski malajalam Igra Više
ja ഐഐ - 0
-i a_ a- -- ai
ja i ti ഞാനും-നീയും ഞാ_ നീ_ ഞ-ന-ം ന-യ-ം ----------- ഞാനും നീയും 0
nja--- --ey-m n_____ n_____ n-a-u- n-e-u- ------------- njanum neeyum
nas dvoje നാം ഇര-വരും നാം ഇ___ ന-ം ഇ-ു-ര-ം ----------- നാം ഇരുവരും 0
n--m i-uv-rum n___ i_______ n-a- i-u-a-u- ------------- naam iruvarum
on അവൻ അ__ അ-ൻ --- അവൻ 0
a-an a___ a-a- ---- avan
on i ona അവനു--അവ--ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
av-n---av-lum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
njih dvoje അ-ർ രണ്-----ും അ__ ര____ അ-ർ ര-്-ു-േ-ു- -------------- അവർ രണ്ടുപേരും 0
avar--an--p-rum a___ r_________ a-a- r-n-u-e-u- --------------- avar randuperum
muškarac മനു-്-ൻ മ____ മ-ു-്-ൻ ------- മനുഷ്യൻ 0
ma--sian m_______ m-n-s-a- -------- manusian
žena സ്--രി സ്__ സ-ത-ര- ------ സ്ത്രി 0
sthri s____ s-h-i ----- sthri
dijete കു-്-ി കു__ ക-ട-ട- ------ കുട്ടി 0
kutti k____ k-t-i ----- kutti
jedna porodica ഒരു---ടു-ബം ഒ_ കു__ ഒ-ു ക-ട-ം-ം ----------- ഒരു കുടുംബം 0
or- --d---am o__ k_______ o-u k-d-m-a- ------------ oru kudumbam
moja porodica എന-റ- ക--ുംബം എ__ കു__ എ-്-െ ക-ട-ം-ം ------------- എന്റെ കുടുംബം 0
en-e-kud-m-am e___ k_______ e-t- k-d-m-a- ------------- ente kudumbam
Мoja porodica je ovdje. എന്---ക-----ം --ിടെയ--്ട്. എ__ കു__ ഇ______ എ-്-െ ക-ട-ം-ം ഇ-ി-െ-ു-്-്- -------------------------- എന്റെ കുടുംബം ഇവിടെയുണ്ട്. 0
ent------m-am -v--e-un--. e___ k_______ e__________ e-t- k-d-m-a- e-i-e-u-d-. ------------------------- ente kudumbam evideyundu.
Ja sam ovdje. ഞ-ൻ ഇവി-െ-ു---്. ഞാ_ ഇ______ ഞ-ൻ ഇ-ി-െ-ു-്-്- ---------------- ഞാൻ ഇവിടെയുണ്ട്. 0
n--a--ev-d-yun-u. n____ e__________ n-a-n e-i-e-u-d-. ----------------- njaan evideyundu.
Ti si ovdje. നീ--വ-ട--ാ--. നീ ഇ_____ ന- ഇ-ി-െ-ാ-്- ------------- നീ ഇവിടെയാണ്. 0
n-- --i-eyaan-. n__ e__________ n-e e-i-e-a-n-. --------------- nee evideyaanu.
On je ovdje i ona je ovdje. അ-- -വിടെയു- അ-- ഇ-ിടെ----ഉ-്ട്. അ__ ഇ___ അ__ ഇ___ ഉ___ അ-ൻ ഇ-ി-െ-ു- അ-ൾ ഇ-ി-െ-ു- ഉ-്-്- -------------------------------- അവൻ ഇവിടെയും അവൾ ഇവിടെയും ഉണ്ട്. 0
a-a---v----um av-l ---d---m-u-d-. a___ e_______ a___ e_______ u____ a-a- e-i-e-u- a-a- e-i-e-u- u-d-. --------------------------------- avan evideyum aval evideyum undu.
Mi smo ovdje. ഞങ--- ---ടെ-ഉ-്-്. ഞ___ ഇ__ ഉ___ ഞ-്-ൽ ഇ-ി-െ ഉ-്-്- ------------------ ഞങ്ങൽ ഇവിടെ ഉണ്ട്. 0
nj--ga---v-de ---u. n______ e____ u____ n-a-g-l e-i-e u-d-. ------------------- njangal evide undu.
Vi ste ovdje. ന- ഇവിട-യാ--. നീ ഇ_____ ന- ഇ-ി-െ-ാ-്- ------------- നീ ഇവിടെയാണ്. 0
ne- ----e--an-. n__ e__________ n-e e-i-e-a-n-. --------------- nee evideyaanu.
Oni su svi ovdje. അവ--ല--ാ- -വ-ടെ-ു--ട-. അ____ ഇ______ അ-ര-ല-ല-ം ഇ-ി-െ-ു-്-്- ---------------------- അവരെല്ലാം ഇവിടെയുണ്ട്. 0
av-re-l-- -v-d-y-n--. a________ e__________ a-a-e-l-m e-i-e-u-d-. --------------------- avarellam evideyundu.

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!