Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   ha bayan 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [tamanin da daya]

bayan 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hausa igra Više
pisati rub--a r_____ r-b-t- ------ rubuta 0
On je napisao pismo. Y--r--ut- tak--da. Y_ r_____ t_______ Y- r-b-t- t-k-r-a- ------------------ Ya rubuta takarda. 0
A ona je napisala razglednicu. K--a -a --b-t---a--. K___ t_ r_____ k____ K-m- t- r-b-t- k-t-. -------------------- Kuma ta rubuta kati. 0
čitati karan-a k______ k-r-n-a ------- karanta 0
On je čitao ilustrirani časopis. Y---ara-------al-a-. Y_ k______ m________ Y- k-r-n-a m-j-l-a-. -------------------- Ya karanta mujallar. 0
A ona je čitala knjigu. Ku---ta--a---ta-l--taf-. K___ t_ k______ l_______ K-m- t- k-r-n-a l-t-a-i- ------------------------ Kuma ta karanta littafi. 0
uzeti dauka d____ d-u-a ----- dauka 0
On je uzeo cigaretu. Ya --uki--a--. Y_ d____ t____ Y- d-u-i t-b-. -------------- Ya dauki taba. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ch-c-late--- da--o. C________ t_ d_____ C-o-o-a-e t- d-u-o- ------------------- Chocolate ta dauko. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Y- --s-nce marar-a-i------m- ----asa-ce ma--a-----. Y_ k______ m____ a_____ a___ t_ k______ m__ a______ Y- k-s-n-e m-r-r a-i-c- a-m- t- k-s-n-e m-i a-i-c-. --------------------------------------------------- Ya kasance marar aminci amma ta kasance mai aminci. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. L-l--a-c- a-ma t--sh--ala. L_____ c_ a___ t_ s_______ L-l-l- c- a-m- t- s-a-a-a- -------------------------- Lalala ce amma ta shagala. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ta---c- -- --ma --n- -a ar--k-. T______ n_ a___ t___ d_ a______ T-l-u-i n- a-m- t-n- d- a-z-k-. ------------------------------- Talauci ne amma tana da arziki. 0
On nije imao novaca, nego dugove. Ba-----da -ud--sa---as--. B_ s__ d_ k___ s__ b_____ B- s-i d- k-d- s-i b-s-i- ------------------------- Ba shi da kudi sai bashi. 0
On nije imao sreće, nego peh. B-i y---a- b-- ya-yi--a--in-sa-. B__ y_ s__ b__ y_ y_ r_____ s___ B-i y- s-a b-, y- y- r-s-i- s-a- -------------------------------- Bai yi saa ba, ya yi rashin saa. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Bai-y- n---ra-b------- ya k-s-. B__ y_ n_____ b__ a___ y_ k____ B-i y- n-s-r- b-, a-m- y- k-s-. ------------------------------- Bai yi nasara ba, amma ya kasa. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ba--ga--u -- -mma--a k-s--g-msuw-. B__ g____ b_ a___ y_ k___ g_______ B-i g-m-u b- a-m- y- k-s- g-m-u-a- ---------------------------------- Bai gamsu ba amma ya kasa gamsuwa. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. B-i--i -adi-b-- ba- -i----- --. B__ j_ d___ b__ b__ j_ d___ b__ B-i j- d-d- b-, b-i j- d-d- b-. ------------------------------- Bai ji dadi ba, bai ji dadi ba. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ba-a--- s-i--ba-a -o-sh---a. B_ a s_ s___ b_ a s_ s__ b__ B- a s- s-i- b- a s- s-i b-. ---------------------------- Ba a so shi, ba a so shi ba. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...