Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   ha A hotel - isowa

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ashirin da bakwai]

A hotel - isowa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hausa igra Više
Imate li slobodnu sobu? K--a-d- d-ki-akwai? K___ d_ d___ a_____ K-n- d- d-k- a-w-i- ------------------- Kuna da daki akwai? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. N-----a-i-d--i. N_ t_____ d____ N- t-n-d- d-k-. --------------- Na tanadi daki. 0
Moje ime je Miler. Sunana --e---r. S_____ M_______ S-n-n- M-e-l-r- --------------- Sunana Mueller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. Ina b--at-n -aki da-a I__ b______ d___ d___ I-a b-k-t-n d-k- d-y- --------------------- Ina bukatan daki daya 0
Trebam dvokrevetnu sobu. I-- -u-a-a----ki-biyu I__ b______ d___ b___ I-a b-k-t-n d-k- b-y- --------------------- Ina bukatan daki biyu 0
Koliko košta soba za jednu noć? Nawa--- --ki--- k--a-e-da-e? N___ n_ d____ a k_____ d____ N-w- n- d-k-n a k-w-n- d-r-? ---------------------------- Nawa ne dakin a kowane dare? 0
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. I----on--ak- --- w--ka I__ s__ d___ m__ w____ I-a s-n d-k- m-i w-n-a ---------------------- Ina son daki mai wanka 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. Ina-s----a-----i -h---. I__ s__ d___ m__ s_____ I-a s-n d-k- m-i s-a-a- ----------------------- Ina son daki mai shawa. 0
Mogu li vidjeti sobu? Za- iya---n-----k-n? Z__ i__ g____ d_____ Z-n i-a g-n-n d-k-n- -------------------- Zan iya ganin dakin? 0
Ima li ovdje garaža? Akw-i g-rej--a-nan? A____ g_____ a n___ A-w-i g-r-j- a n-n- ------------------- Akwai gareji a nan? 0
Ima li ovdje sef? A-w-----fiy- - -an? A____ l_____ a n___ A-w-i l-f-y- a n-n- ------------------- Akwai lafiya a nan? 0
Ima li ovdje faks? A--ai-fax-- ---? A____ f__ a n___ A-w-i f-x a n-n- ---------------- Akwai fax a nan? 0
Dobro, uzet ću sobu. Lafiya- --n-da-k---aki-. L______ z__ d____ d_____ L-f-y-, z-n d-u-i d-k-n- ------------------------ Lafiya, zan dauki dakin. 0
Ovdje su ključevi. G- m-kullin. G_ m________ G- m-k-l-i-. ------------ Ga makullin. 0
Ovdje je moja prtljaga. Ga kaya--. G_ k______ G- k-y-n-. ---------- Ga kayana. 0
U koliko sati je doručak? W----lo---i--e ---i--k--allo? W___ l_____ n_ k____ k_______ W-n- l-k-c- n- k-r-n k-m-l-o- ----------------------------- Wane lokaci ne karin kumallo? 0
U koliko sati je ručak? W--i-l-k--i -e a-i--in rana? W___ l_____ n_ a______ r____ W-n- l-k-c- n- a-i-c-n r-n-? ---------------------------- Wani lokaci ne abincin rana? 0
U koliko sati je večera? W----lo---i ne-----c-n--a--? W___ l_____ n_ a______ d____ W-n- l-k-c- n- a-i-c-n d-r-? ---------------------------- Wani lokaci ne abincin dare? 0

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…