Zbirka izraza

hr Raditi   »   uz Ishlamoq

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ellik besh]

Ishlamoq

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Što ste po zanimanju? Yas---h -ch-n-ni---ish qi----z? Y______ u____ n___ i__ q_______ Y-s-a-h u-h-n n-m- i-h q-l-s-z- ------------------------------- Yashash uchun nima ish qilasiz? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. E---ni-g ka-bi s---okor. E_______ k____ s________ E-i-n-n- k-s-i s-i-o-o-. ------------------------ Erimning kasbi shifokor. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. M-n-hams-ira--o-i---a--m --qt-a-ish----an. M__ h_______ b____ y____ v_____ i_________ M-n h-m-h-r- b-l-b y-r-m v-q-d- i-h-a-m-n- ------------------------------------------ Men hamshira bolib yarim vaqtda ishlayman. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. Tez or-d- ----i---o----z. T__ o____ p______ o______ T-z o-a-a p-n-i-a o-a-i-. ------------------------- Tez orada pensiya olamiz. 0
Ali porezi su visoki. A-------iql---yu-ori. A___ s_______ y______ A-m- s-l-q-a- y-q-r-. --------------------- Ammo soliqlar yuqori. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. V----g-i--su---t-si yu--r-. V_ s_____ s________ y______ V- s-g-i- s-g-r-a-i y-q-r-. --------------------------- Va sogliq sugurtasi yuqori. 0
Što želiš jednom postati? Si- nima-bo----n--x---ay-i-? S__ n___ b_______ x_________ S-z n-m- b-l-s-n- x-h-a-s-z- ---------------------------- Siz nima bolishni xohlaysiz? 0
Želim biti inženjer. M-n mu---di- bolishn-----l-----. M__ m_______ b_______ x_________ M-n m-h-n-i- b-l-s-n- x-h-a-m-n- -------------------------------- Men muhandis bolishni xohlayman. 0
Želim studirati na sveučilištu. Me-----v-rs-tetd----i-o-----an. M__ u____________ o____________ M-n u-i-e-s-t-t-a o-i-o-c-i-a-. ------------------------------- Men universitetda oqimoqchiman. 0
Ja sam pripravnik. M-----ajy-r--n. M__ s__________ M-n s-a-y-r-a-. --------------- Men stajyorman. 0
Ne zarađujem puno. Me- --p -ao-- ol--y-an. M__ k__ m____ o________ M-n k-p m-o-h o-m-y-a-. ----------------------- Men kop maosh olmayman. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. Me- -o--jda amali--t-o-t-y-p--n. M__ x______ a_______ o__________ M-n x-r-j-a a-a-i-o- o-t-y-p-a-. -------------------------------- Men xorijda amaliyot o‘tayapman. 0
Ovo je moj šef. bu --nin--x---y-nim b_ m_____ x________ b- m-n-n- x-j-y-n-m ------------------- bu mening xojayinim 0
Imam drage kolege. Meni-g yaxshi --m---blar-m --r. M_____ y_____ h___________ b___ M-n-n- y-x-h- h-m-a-b-a-i- b-r- ------------------------------- Mening yaxshi hamkasblarim bor. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Bi----r ---m-tus---k --y---a --h-o-a-- ---a--z. B__ h__ d___ t______ p______ o________ b_______ B-z h-r d-i- t-s-l-k p-y-i-a o-h-o-a-a b-r-m-z- ----------------------------------------------- Biz har doim tushlik paytida oshxonaga boramiz. 0
Tražim radno mjesto. Men-j-y--id-rya-m-n. M__ j__ q___________ M-n j-y q-d-r-a-m-n- -------------------- Men joy qidiryapman. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Me- b-r--i--a---e---i--si-ma-. M__ b__ y_____ b___ i_________ M-n b-r y-l-a- b-r- i-h-i-m-n- ------------------------------ Men bir yildan beri ishsizman. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. Bu -a-l--a-d- -s-----a--ju-a k-p. B_ m_________ i________ j___ k___ B- m-m-a-a-d- i-h-i-l-r j-d- k-p- --------------------------------- Bu mamlakatda ishsizlar juda kop. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?