Zbirka izraza

hr Pridjevi 2   »   uz sifatlar 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [etmish toqqiz]

sifatlar 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Imam plavu haljinu na sebi. M-- --- -----k-k-ya-an. M__ k__ k_____ k_______ M-n k-k k-y-a- k-y-m-n- ----------------------- Men kok koylak kiyaman. 0
Imam crvenu haljinu na sebi. Men -i-il-ko---k---ya--n. M__ q____ k_____ k_______ M-n q-z-l k-y-a- k-y-m-n- ------------------------- Men qizil koylak kiyaman. 0
Imam zelenu haljinu na sebi. M-n-----il-l-----a---. M__ y_____ l__________ M-n y-s-i- l-b-s-a-a-. ---------------------- Men yashil libosdaman. 0
Kupujem crnu torbu. Me--q--a -um---s---b-ol----. M__ q___ s____ s____ o______ M-n q-r- s-m-a s-t-b o-a-a-. ---------------------------- Men qora sumka sotib olaman. 0
Kupujem smeđu torbu. M---j--ar---g ---ka s-t-- --am--. M__ j________ s____ s____ o______ M-n j-g-r-a-g s-m-a s-t-b o-a-a-. --------------------------------- Men jigarrang sumka sotib olaman. 0
Kupujem bijelu torbu. M-n -q --m-a-s-tib ---m-n. M__ o_ s____ s____ o______ M-n o- s-m-a s-t-b o-a-a-. -------------------------- Men oq sumka sotib olaman. 0
Trebam nov auto. M---a y-n-i----hi-a -e-a-. M____ y____ m______ k_____ M-n-a y-n-i m-s-i-a k-r-k- -------------------------- Menga yangi mashina kerak. 0
Trebam brz auto. Me--- te--mashin-----ak. M____ t__ m______ k_____ M-n-a t-z m-s-i-a k-r-k- ------------------------ Menga tez mashina kerak. 0
Trebam udoban auto. Menga -ul-- -----na ke---. M____ q____ m______ k_____ M-n-a q-l-y m-s-i-a k-r-k- -------------------------- Menga qulay mashina kerak. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. U ye-da--i- k-mp---ya---y--. U y____ b__ k_____ y________ U y-r-a b-r k-m-i- y-s-a-d-. ---------------------------- U yerda bir kampir yashaydi. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. U-yerd----mi- ayo- -ash---i. U y____ s____ a___ y________ U y-r-a s-m-z a-o- y-s-a-d-. ---------------------------- U yerda semiz ayol yashaydi. 0
Tamo dolje stanuje jedna znatiželjna žena. U -r-- q------ir-ayo--y-sh---i. U e___ q____ b__ a___ y________ U e-d- q-z-q b-r a-o- y-s-a-d-. ------------------------------- U erda qiziq bir ayol yashaydi. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. Me-m-nl-r--i- -----i --a-l-r-e-i. M____________ y_____ o______ e___ M-h-o-l-r-m-z y-x-h- o-a-l-r e-i- --------------------------------- Mehmonlarimiz yaxshi odamlar edi. 0
Naši gosti su bili pristojni ljudi. Mehm-nlari-iz -dobl---da-lar ---. M____________ o_____ o______ e___ M-h-o-l-r-m-z o-o-l- o-a-l-r e-i- --------------------------------- Mehmonlarimiz odobli odamlar edi. 0
Naši gosti su bili zanimljivi ljudi. B-z-i-g -----nlari-i----zi--r-i-o-amlar edi. B______ m____________ q________ o______ e___ B-z-i-g m-h-o-l-r-m-z q-z-q-r-i o-a-l-r e-i- -------------------------------------------- Bizning mehmonlarimiz qiziqarli odamlar edi. 0
Imam dragu djecu. Me- bo---ar-- y-xshi k-r--an. M__ b________ y_____ k_______ M-n b-l-l-r-i y-x-h- k-r-m-n- ----------------------------- Men bolalarni yaxshi koraman. 0
Ali susjedi imaju bezobraznu djecu. Le-in q-‘shni--r--n---ara--s-bolal--i-b-r. L____ q_____________ y______ b_______ b___ L-k-n q-‘-h-i-a-n-n- y-r-m-s b-l-l-r- b-r- ------------------------------------------ Lekin qo‘shnilarning yaramas bolalari bor. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Fa-----la---g-- -ax--im-? F______________ y________ F-r-a-d-a-i-g-z y-x-h-m-? ------------------------- Farzandlaringiz yaxshimi? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sustav. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima povijest. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika također postoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene skupine koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nija lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...