Zbirka izraza

hr Na aerodromu   »   uz Aeroportda

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ottiz besh]

Aeroportda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Me- Afi-ag-----v----r----il-o--hima-. M__ A______ p_____ b___ q____________ M-n A-i-a-a p-r-o- b-o- q-l-o-c-i-a-. ------------------------------------- Men Afinaga parvoz bron qilmoqchiman. 0
Da li je to izravan let? U-t-xt----- uch-d-ga--parv-zmi? U t________ u________ p________ U t-x-o-s-z u-h-d-g-n p-r-o-m-? ------------------------------- U toxtovsiz uchadigan parvozmi? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. De-aza-a-i--rindiq, ilti-o-----e-i--a-di. D_________ o_______ i_______ c___________ D-r-z-d-g- o-i-d-q- i-t-m-s- c-e-i-m-y-i- ----------------------------------------- Derazadagi orindiq, iltimos, chekilmaydi. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Me- bu--r-mamn- -a--l-a-o----m--. M__ b__________ m________________ M-n b-y-r-m-m-i m-q-l-a-o-c-i-a-. --------------------------------- Men buyurtmamni maqullamoqchiman. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. M----and-o----i -ek-r ----o-chi--n. M__ b__________ b____ q____________ M-n b-n-l-v-m-i b-k-r q-l-o-c-i-a-. ----------------------------------- Men bandlovimni bekor qilmoqchiman. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. M---ba-d-o----i o-g---i-----h---n. M__ b__________ o_________________ M-n b-n-l-v-m-i o-g-r-i-m-q-h-m-n- ---------------------------------- Men bandlovimni ozgartirmoqchiman. 0
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Ri--a--eyin-i sa-o---t -a---n? R____ k______ s_______ q______ R-m-a k-y-n-i s-m-l-o- q-c-o-? ------------------------------ Rimga keyingi samolyot qachon? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ik---- jo---o-d-m-? I_____ j__ q_______ I-k-t- j-y q-l-i-i- ------------------- Ikkita joy qoldimi? 0
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Yoq,---z-a -a------tt- --y--o--i. Y___ b____ f____ b____ j__ q_____ Y-q- b-z-a f-q-t b-t-a j-y q-l-i- --------------------------------- Yoq, bizda faqat bitta joy qoldi. 0
Kada slijećemo? qachon-q-namiz q_____ q______ q-c-o- q-n-m-z -------------- qachon qonamiz 0
Kada smo tamo? bi- ----o----ye--am-z b__ q_____ u y_______ b-z q-c-o- u y-r-a-i- --------------------- biz qachon u yerdamiz 0
Kada vozi autobus u centar grada? Sh-h---ma-kaz-g---v----s qa------oradi? S_____ m________ a______ q_____ b______ S-a-a- m-r-a-i-a a-t-b-s q-c-o- b-r-d-? --------------------------------------- Shahar markaziga avtobus qachon boradi? 0
Da li je to Vaš kofer? Bu --zn--- --a--d--ing-z-i? B_ s______ c_______________ B- s-z-i-g c-a-a-o-i-g-z-i- --------------------------- Bu sizning chamadoningizmi? 0
Da li je to Vaša torba? Bu s-z-ing -u-kan-izm-? B_ s______ s___________ B- s-z-i-g s-m-a-g-z-i- ----------------------- Bu sizning sumkangizmi? 0
Da li je to Vaša prtljaga? B-------n------ng--mi? B_ s______ y__________ B- s-z-i-g y-k-n-i-m-? ---------------------- Bu sizning yukingizmi? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ozi- -i-an qa-c-- ----o-is-i- -u--in? O___ b____ q_____ y__ o______ m______ O-i- b-l-n q-n-h- y-k o-i-h-m m-m-i-? ------------------------------------- Ozim bilan qancha yuk olishim mumkin? 0
Dvadeset kila. Yigi--a-f---. Y______ f____ Y-g-r-a f-n-. ------------- Yigirma funt. 0
Što, samo dvadeset kila? Nim-,---igi---g--m- -ilo--a--mi? N____ a____ y______ k___________ N-m-, a-i-i y-g-r-a k-l-g-a-m-i- -------------------------------- Nima, atigi yigirma kilogrammmi? 0

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Dali si znao?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski portugalski materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.