Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   uz Mehmonxonada - kelish

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [yigirma yetti]

Mehmonxonada - kelish

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Siz---bo-h --na-b---i? S____ b___ x___ b_____ S-z-a b-s- x-n- b-r-i- ---------------------- Sizda bosh xona bormi? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. M-----na band -i-d--. M__ x___ b___ q______ M-n x-n- b-n- q-l-i-. --------------------- Men xona band qildim. 0
Moje ime je Miler. Me-in- ism-m---ull-r. M_____ i____ M_______ M-n-n- i-m-m M-u-l-r- --------------------- Mening ismim Myuller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. Me-ga ----a--on- kerak M____ b____ x___ k____ M-n-a b-t-a x-n- k-r-k ---------------------- Menga bitta xona kerak 0
Trebam dvokrevetnu sobu. Menga ---- ki-h--i------ k-r-k M____ i___ k_______ x___ k____ M-n-a i-k- k-s-i-i- x-n- k-r-k ------------------------------ Menga ikki kishilik xona kerak 0
Koliko košta soba za jednu noć? B-r-k--h--u-h------a --ncha t---di? B__ k____ u____ x___ q_____ t______ B-r k-c-a u-h-n x-n- q-n-h- t-r-d-? ----------------------------------- Bir kecha uchun xona qancha turadi? 0
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Men --mmomli--on-n- x-hl---a-. M__ h_______ x_____ x_________ M-n h-m-o-l- x-n-n- x-h-a-m-n- ------------------------------ Men hammomli xonani xohlayman. 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. M---dus- x---s-g----a-x-n-da -oy-----oqc-i-an. M__ d___ x_______ e__ x_____ j________________ M-n d-s- x-n-s-g- e-a x-n-d- j-y-a-h-o-c-i-a-. ---------------------------------------------- Men dush xonasiga ega xonada joylashmoqchiman. 0
Mogu li vidjeti sobu? X--a-i---r-shim--u-k--m-? X_____ k_______ m________ X-n-n- k-r-s-i- m-m-i-m-? ------------------------- Xonani korishim mumkinmi? 0
Ima li ovdje garaža? B-----d---a-aj -o--i? B_ y____ g____ b_____ B- y-r-a g-r-j b-r-i- --------------------- Bu yerda garaj bormi? 0
Ima li ovdje sef? B- -er-- se-f --rm-? B_ y____ s___ b_____ B- y-r-a s-y- b-r-i- -------------------- Bu yerda seyf bormi? 0
Ima li ovdje faks? Bu-y-r----a-- bormi? B_ y____ f___ b_____ B- y-r-a f-k- b-r-i- -------------------- Bu yerda faks bormi? 0
Dobro, uzet ću sobu. Ya-shi, m---xo---- --ama-. Y______ m__ x_____ o______ Y-x-h-, m-n x-n-n- o-a-a-. -------------------------- Yaxshi, men xonani olaman. 0
Ovdje su ključevi. Man- kal--lar. M___ k________ M-n- k-l-t-a-. -------------- Mana kalitlar. 0
Ovdje je moja prtljaga. Ma-- -en-ng -u-im. M___ m_____ y_____ M-n- m-n-n- y-k-m- ------------------ Mana mening yukim. 0
U koliko sati je doručak? Non---ta-so-- n---ada? N_______ s___ n_______ N-n-s-t- s-a- n-c-a-a- ---------------------- Nonushta soat nechada? 0
U koliko sati je ručak? T-s-l---so-t-----a--? T______ s___ n_______ T-s-l-k s-a- n-c-a-a- --------------------- Tushlik soat nechada? 0
U koliko sati je večera? K--hki--v-at soa- --c-a--? K_____ o____ s___ n_______ K-c-k- o-q-t s-a- n-c-a-a- -------------------------- Kechki ovqat soat nechada? 0

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…