Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   uz marta

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [sakkiz]

marta

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Oprostite! Ke--i-asiz! K__________ K-c-i-a-i-! ----------- Kechirasiz! 0
Koliko je sati, molim Vas? S-at---chi --l-i? S___ n____ b_____ S-a- n-c-i b-l-i- ----------------- Soat nechi boldi? 0
Hvala Vam puno! Kop-rahma-. K__ r______ K-p r-h-a-. ----------- Kop rahmat. 0
Jedan je sat. So-- ----bo-d-. S___ b__ b_____ S-a- b-r b-l-i- --------------- Soat bir boldi. 0
Dva su sata. So----kk--b-‘-di. S___ i___ b______ S-a- i-k- b-‘-d-. ----------------- Soat ikki bo‘ldi. 0
Tri su sata. S-a- u----ol-i. S___ u__ b_____ S-a- u-h b-l-i- --------------- Soat uch boldi. 0
Četiri su sata. So-t-t-‘r------di. S___ t____ b______ S-a- t-‘-t b-‘-d-. ------------------ Soat to‘rt bo‘ldi. 0
Pet je sati. Soa--b----bol--. S___ b___ b_____ S-a- b-s- b-l-i- ---------------- Soat besh boldi. 0
Šest je sati. Soa- o--- b-‘ldi. S___ o___ b______ S-a- o-t- b-‘-d-. ----------------- Soat olti bo‘ldi. 0
Sedam je sati. So-t -e---. S___ y_____ S-a- y-t-i- ----------- Soat yetti. 0
Osam je sati. So---sa-------‘l-i. S___ s_____ b______ S-a- s-k-i- b-‘-d-. ------------------- Soat sakkiz bo‘ldi. 0
Devet je sati. S-a-----qq-z b--ld-. S___ t______ b______ S-a- t-‘-q-z b-‘-d-. -------------------- Soat to‘qqiz bo‘ldi. 0
Deset je sati. S-a--o-n bo-ld-. S___ o__ b______ S-a- o-n b-‘-d-. ---------------- Soat o‘n bo‘ldi. 0
Jedanaest je sati. Soat---n-----bo‘-d-. S___ o__ b__ b______ S-a- o-n b-r b-‘-d-. -------------------- Soat o‘n bir bo‘ldi. 0
Dvanaest je sati. S--t ---ik-i. S___ o_ i____ S-a- o- i-k-. ------------- Soat on ikki. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Bi--d-qi--d- ol-m-s---on-ya---r. B__ d_______ o______ s_____ b___ B-r d-q-q-d- o-t-i-h s-n-y- b-r- -------------------------------- Bir daqiqada oltmish soniya bor. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. B-----a--a o-----h-d-q-q--b-r. B__ s_____ o______ d_____ b___ B-r s-a-d- o-t-i-h d-q-q- b-r- ------------------------------ Bir soatda oltmish daqiqa bor. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Bir---n-- yig-rma--or---o-- ---. B__ k____ y______ t___ s___ b___ B-r k-n-a y-g-r-a t-r- s-a- b-r- -------------------------------- Bir kunda yigirma tort soat bor. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbekistanski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...