Knjiga fraza

bs Kupovina   »   sl Nakupovanje

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [štiriinpetdeset]

Nakupovanje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Ja želim kupiti poklon. R-d(a) -i-k----(---dar--o. R_____ b_ k_______ d______ R-d-a- b- k-p-l-a- d-r-l-. -------------------------- Rad(a) bi kupil(a) darilo. 0
Ali ništa previše skupo. V-n--r-----re--ago. V_____ n_ p________ V-n-a- n- p-e-r-g-. ------------------- Vendar ne predrago. 0
Imate li možda tašnu? M--da t-r--co? M____ t_______ M-r-a t-r-i-o- -------------- Morda torbico? 0
Koju boju želite? V k--šn- b--vi j---e--te? V k_____ b____ j_ ž______ V k-k-n- b-r-i j- ž-l-t-? ------------------------- V kakšni barvi jo želite? 0
Crnu, braon ili bijelu? V č-ni--rj-vi a-i--e-i? V č____ r____ a__ b____ V č-n-, r-a-i a-i b-l-? ----------------------- V črni, rjavi ali beli? 0
Veliku ili malu? V-li-o-al--maj-no? V_____ a__ m______ V-l-k- a-i m-j-n-? ------------------ Veliko ali majhno? 0
Mogu li vidjeti ovu? Si-l-hk- t-l--pogle-am? S_ l____ t___ p________ S- l-h-o t-l- p-g-e-a-? ----------------------- Si lahko tole pogledam? 0
Je li ona od kože? J----le iz-u-nj-? J_ t___ i_ u_____ J- t-l- i- u-n-a- ----------------- Je tale iz usnja? 0
Ili je od vještačkog materijala? A-i iz -me--e sn--i? A__ i_ u_____ s_____ A-i i- u-e-n- s-o-i- -------------------- Ali iz umetne snovi? 0
Naravno, od kože. S--e-a -e iz u--j-. S_____ j_ i_ u_____ S-v-d- j- i- u-n-a- ------------------- Seveda je iz usnja. 0
To je naročito dobar kvalitet. J--z--- do-r- -a-o-----. J_ z___ d____ k_________ J- z-l- d-b-e k-k-v-s-i- ------------------------ Je zelo dobre kakovosti. 0
A tašna ja zaista povoljna. I---a --r-ic--je ---ničn- z--o--oc-n-. I_ t_ t______ j_ r_______ z___ p______ I- t- t-r-i-a j- r-s-i-n- z-l- p-c-n-. -------------------------------------- In ta torbica je resnično zelo poceni. 0
Ova mi se sviđa. Všeč -i-j-. V___ m_ j__ V-e- m- j-. ----------- Všeč mi je. 0
Ovu ću uzeti. Vzamem -o. V_____ j__ V-a-e- j-. ---------- Vzamem jo. 0
Mogu li je eventualno zamijeniti? J- -a-k- -asn-j---o-oč-----e--a-? J_ l____ k______ m_____ z________ J- l-h-o k-s-e-e m-g-č- z-m-n-a-? --------------------------------- Jo lahko kasneje mogoče zamenjam? 0
Podrazumijeva se. S-ve-a. S______ S-v-d-. ------- Seveda. 0
Zapakovaćemo je kao poklon. J- b-mo ---akir--- k-t -a-i--. J_ b___ z_________ k__ d______ J- b-m- z-p-k-r-l- k-t d-r-l-. ------------------------------ Jo bomo zapakirali kot darilo. 0
Tamo preko je blagajna. T-- j--b-a-----. T__ j_ b________ T-m j- b-a-a-n-. ---------------- Tam je blagajna. 0

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...