Knjiga fraza

bs Mjeseci   »   ar ‫الأشهر‬

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

‫11 [أحد عشر]‬

11 [ahad eashr]

‫الأشهر‬

ash-shuhur

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
januar ‫-ان-----ث-ن- --ي---ر ‫_____ ا_____ / ي____ ‫-ا-و- ا-ث-ن- / ي-ا-ر --------------------- ‫كانون الثاني / يناير 0
k-n-- a-------- / -----ir k____ a________ / y______ k-n-n a-h-t-a-i / y-n-y-r ------------------------- kanun ath-thani / yanayir
februar ‫-باط---فب-اير ‫____ / ف_____ ‫-ب-ط / ف-ر-ي- -------------- ‫شباط / فبراير 0
s--b-t --fibr-y-r s_____ / f_______ s-u-a- / f-b-a-i- ----------------- shubat / fibrayir
mart ‫--ار / -ا-س ‫____ / م___ ‫-ذ-ر / م-ر- ------------ ‫آذار / مارس 0
ad-ar----a-is a____ / m____ a-h-r / m-r-s ------------- adhar / maris
april ‫-يسان / إب--ل ‫_____ / إ____ ‫-ي-ا- / إ-ر-ل -------------- ‫نيسان / إبريل 0
n----- - --r-l n_____ / i____ n-y-a- / i-r-l -------------- naysan / ibril
maj ‫---ر-- مايو ‫____ / م___ ‫-ي-ر / م-ي- ------------ ‫أيار / مايو 0
ayy-r / --yo a____ / m___ a-y-r / m-y- ------------ ayyar / mayo
juni ‫حزي-ا-----و-يو ‫______ / ي____ ‫-ز-ر-ن / ي-ن-و --------------- ‫حزيران / يونيو 0
h-zayr-n / -u-y-o h_______ / y_____ h-z-y-a- / y-n-o- ----------------- huzayran / yunyoo
To je šest mjeseci. ‫-ذه ستة---ه-. ‫___ س__ أ____ ‫-ذ- س-ة أ-ه-. -------------- ‫هذه ستة أشهر. 0
hadh-hi-si---tu -sh--u-. h______ s______ a_______ h-d-i-i s-t-a-u a-h-h-r- ------------------------ hadhihi sittatu ash-hur.
Januar, februar, mart, ‫--نو- --ث---، ---ط، آ-ا---/ -ن--ر---ب-ا-----ارس، ‫_____ ا______ ش____ آ____ / ي_____ ف______ م____ ‫-ا-و- ا-ث-ن-، ش-ا-، آ-ا-، / ي-ا-ر- ف-ر-ي-، م-ر-، ------------------------------------------------- ‫كانون الثاني، شباط، آذار، / يناير، فبراير، مارس، 0
k--u- -th--han-, sh----- ad-ar, ---ana-i----i-r------m---s, k____ a_________ s______ a_____ / y_______ f________ m_____ k-n-n a-h-t-a-i- s-u-a-, a-h-r- / y-n-y-r- f-b-a-i-, m-r-s- ----------------------------------------------------------- kanun ath-thani, shubat, adhar, / yanayir, fibrayir, maris,
april, maj i juni. ‫----ن،-أ--ر--ح-ي-ان- - أ-ريل، -اي-،-----و. ‫______ أ____ ح______ / أ_____ م____ ي_____ ‫-ي-ا-، أ-ا-، ح-ي-ا-. / أ-ر-ل- م-ي-، ي-ن-و- ------------------------------------------- ‫نيسان، أيار، حزيران. / أبريل، مايو، يونيو. 0
na----, -y-a-- h-za--an--- i-ri-- ---o- ------. n______ a_____ h________ / i_____ m____ y______ n-y-a-, a-y-r- h-z-y-a-. / i-r-l- m-y-, y-n-o-. ----------------------------------------------- naysan, ayyar, huzayran. / ibril, mayo, yunyoo.
juli ‫--و--/---ليو ‫____ / ي____ ‫-م-ز / ي-ل-و ------------- ‫تموز / يوليو 0
ta---- ---u---o t_____ / y_____ t-m-u- / y-l-o- --------------- tammuz / yulyoo
avgust ‫آب---أ-سطس ‫__ / أ____ ‫-ب / أ-س-س ----------- ‫آب / أغسطس 0
a- --a-----us a_ / a_______ a- / a-h-s-u- ------------- ab / aghustus
septembar ‫أ--و--/------ر ‫_____ / س_____ ‫-ي-و- / س-ت-ب- --------------- ‫أيلول / سبتمبر 0
ay-u- /-sibt-m-ir a____ / s________ a-l-l / s-b-a-b-r ----------------- aylul / sibtambir
oktobar ‫---ين-ا-أول - أ----ر ‫_____ ا____ / أ_____ ‫-ش-ي- ا-أ-ل / أ-ت-ب- --------------------- ‫تشرين الأول / أكتوبر 0
ti-hr-- a--a---- /---tub-r t______ a_______ / u______ t-s-r-n a---w-a- / u-t-b-r -------------------------- tishrin al-awwal / uktubar
novembar ‫-ش-ين ا-ث--ي---نوف--ر ‫_____ ا_____ / ن_____ ‫-ش-ي- ا-ث-ن- / ن-ف-ب- ---------------------- ‫تشرين الثاني / نوفمبر 0
ti-hr-n --h-th--i-/---f-mbir t______ a________ / n_______ t-s-r-n a-h-t-a-i / n-f-m-i- ---------------------------- tishrin ath-thani / nufambir
decembar ‫كانو- -لأول----يسمبر ‫_____ ا____ / د_____ ‫-ا-و- ا-أ-ل / د-س-ب- --------------------- ‫كانون الأول / ديسمبر 0
k-n-n a---w-al---d-sa-b-r k____ a_______ / d_______ k-n-n a---w-a- / d-s-m-i- ------------------------- kanun al-awwal / disambir
To je također šest mjeseci. ‫--ذ- أ-ضا--س-- --ه-. ‫____ أ___ س__ أ____ ‫-ه-ه أ-ض-ً س-ة أ-ه-. --------------------- ‫وهذه أيضاً ستة أشهر. 0
w---d-i-- -yd-n-sitt-tu-as--h--. w________ a____ s______ a_______ w-h-d-i-i a-d-n s-t-a-u a-h-h-r- -------------------------------- wahadhihi aydan sittatu ash-hur.
Juli, avgust, septembar, ‫تمو-- --،-أ---ل------ل--،---س----سبت--ر، ‫_____ آ__ أ_____ / ي_____ أ_____ س______ ‫-م-ز- آ-، أ-ل-ل- / ي-ل-و- أ-س-س- س-ت-ب-، ----------------------------------------- ‫تموز، آب، أيلول، / يوليو، أغسطس، سبتمبر، 0
tam--z---b, -y---- - -u-y-o, --hu-t-s,-si--a--i-, t______ a__ a_____ / y______ a________ s_________ t-m-u-, a-, a-l-l- / y-l-o-, a-h-s-u-, s-b-a-b-r- ------------------------------------------------- tammuz, ab, aylul, / yulyoo, aghustus, sibtambir,
oktobar, novembar i decembar. ‫-شرين -ل--ل،--شري- ا----ي، ك--ون------.---أكت--ر----فم-- -ديس--ر. ‫_____ ا_____ ت____ ا______ ك____ ا_____ / أ_____ و______ و_______ ‫-ش-ي- ا-أ-ل- ت-ر-ن ا-ث-ن-، ك-ن-ن ا-أ-ل- / أ-ت-ب- و-و-م-ر و-ي-م-ر- ------------------------------------------------------------------ ‫تشرين الأول، تشرين الثاني، كانون الأول. / أكتوبر ونوفمبر وديسمبر. 0
t-s-r-n-al-aww-l,-------n at--thani--k--u-----aw-a-.-- u---bar -- n-f-mbir-w--d-sa---r. t______ a________ t______ a_________ k____ a________ / u______ w_ n_______ w_ d________ t-s-r-n a---w-a-, t-s-r-n a-h-t-a-i- k-n-n a---w-a-. / u-t-b-r w- n-f-m-i- w- d-s-m-i-. --------------------------------------------------------------------------------------- tishrin al-awwal, tishrin ath-thani, kanun al-awwal. / uktubar wa nufambir wa disambir.

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se širom svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio maternji jezik. Živjeli su u Evropi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španski i portugalski spadaju u tu grupu. Francuski i rumunski se takođe temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. vijeka je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za nauku. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na univerzitetima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav iako se više ne govori. U zadnjih par godina latinski se vraća. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Tato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Da li ste to znali?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je ljekar Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoevropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udruženjima i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!