Zbirka izraza

hr Osobe   »   ml വ്യക്തികൾ

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ഒന്ന്]

1 [onnu]

വ്യക്തികൾ

vyakthikal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski malajalam igra Više
ja ഐഐ - 0
-i a_ a- -- ai
ja i ti ഞ---- ന-യും ഞാ_ നീ_ ഞ-ന-ം ന-യ-ം ----------- ഞാനും നീയും 0
nj-n-m--e--um n_____ n_____ n-a-u- n-e-u- ------------- njanum neeyum
nas dvoje ന---ഇരു---ം നാം ഇ___ ന-ം ഇ-ു-ര-ം ----------- നാം ഇരുവരും 0
n----i-u-a--m n___ i_______ n-a- i-u-a-u- ------------- naam iruvarum
on അവൻ അ__ അ-ൻ --- അവൻ 0
a--n a___ a-a- ---- avan
on i ona അ--ും-അവ--ം അ__ അ__ അ-ന-ം അ-ള-ം ----------- അവനും അവളും 0
a-a-u- -va--m a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avanum avalum
njih dvoje അ-ർ -ണ്ട---ര-ം അ__ ര____ അ-ർ ര-്-ു-േ-ു- -------------- അവർ രണ്ടുപേരും 0
av----a-duperum a___ r_________ a-a- r-n-u-e-u- --------------- avar randuperum
muškarac മ-ു-്-ൻ മ____ മ-ു-്-ൻ ------- മനുഷ്യൻ 0
man-si-n m_______ m-n-s-a- -------- manusian
žena സ്ത്രി സ്__ സ-ത-ര- ------ സ്ത്രി 0
st--i s____ s-h-i ----- sthri
dijete ക-ട--ി കു__ ക-ട-ട- ------ കുട്ടി 0
k---i k____ k-t-i ----- kutti
jedna obitelj ഒ-- -ു----ം ഒ_ കു__ ഒ-ു ക-ട-ം-ം ----------- ഒരു കുടുംബം 0
or- ----mb-m o__ k_______ o-u k-d-m-a- ------------ oru kudumbam
moja obitelj എ--------ു--ം എ__ കു__ എ-്-െ ക-ട-ം-ം ------------- എന്റെ കുടുംബം 0
ente ---u---m e___ k_______ e-t- k-d-m-a- ------------- ente kudumbam
Moja obitelj je ovdje. എന-റ- -ു--ംബം---ി-െയ-ണ-ട്. എ__ കു__ ഇ______ എ-്-െ ക-ട-ം-ം ഇ-ി-െ-ു-്-്- -------------------------- എന്റെ കുടുംബം ഇവിടെയുണ്ട്. 0
ente kud-mb-m e--dey-n--. e___ k_______ e__________ e-t- k-d-m-a- e-i-e-u-d-. ------------------------- ente kudumbam evideyundu.
Ja sam ovdje. ഞ-- ഇ-ി-----്-്. ഞാ_ ഇ______ ഞ-ൻ ഇ-ി-െ-ു-്-്- ---------------- ഞാൻ ഇവിടെയുണ്ട്. 0
n-aan---i-e-u-d-. n____ e__________ n-a-n e-i-e-u-d-. ----------------- njaan evideyundu.
Ti si ovdje. നീ-ഇവി--യാ-്. നീ ഇ_____ ന- ഇ-ി-െ-ാ-്- ------------- നീ ഇവിടെയാണ്. 0
ne- e---ey-an-. n__ e__________ n-e e-i-e-a-n-. --------------- nee evideyaanu.
On je ovdje i ona je ovdje. അ-ൻ ഇവി----ം-അവൾ -വിടെ-ു--ഉണ-ട്. അ__ ഇ___ അ__ ഇ___ ഉ___ അ-ൻ ഇ-ി-െ-ു- അ-ൾ ഇ-ി-െ-ു- ഉ-്-്- -------------------------------- അവൻ ഇവിടെയും അവൾ ഇവിടെയും ഉണ്ട്. 0
av-n -videy---aval --i----m-u--u. a___ e_______ a___ e_______ u____ a-a- e-i-e-u- a-a- e-i-e-u- u-d-. --------------------------------- avan evideyum aval evideyum undu.
Mi smo ovdje. ഞങ--ൽ-ഇവി-െ ഉണ്--. ഞ___ ഇ__ ഉ___ ഞ-്-ൽ ഇ-ി-െ ഉ-്-്- ------------------ ഞങ്ങൽ ഇവിടെ ഉണ്ട്. 0
n-an-a- ----e und-. n______ e____ u____ n-a-g-l e-i-e u-d-. ------------------- njangal evide undu.
Vi ste ovdje. ന--ഇവിട-യാണ-. നീ ഇ_____ ന- ഇ-ി-െ-ാ-്- ------------- നീ ഇവിടെയാണ്. 0
n-- ev-d--aa-u. n__ e__________ n-e e-i-e-a-n-. --------------- nee evideyaanu.
Oni su svi ovdje. അ--െല-ലാ--ഇവ-ടെ--ണ--്. അ____ ഇ______ അ-ര-ല-ല-ം ഇ-ി-െ-ു-്-്- ---------------------- അവരെല്ലാം ഇവിടെയുണ്ട്. 0
a-a---lam ev----und-. a________ e__________ a-a-e-l-m e-i-e-u-d-. --------------------- avarellam evideyundu.

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!