Zbirka izraza

hr Brojati   »   gu ગણતરી

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [સાત]

7 [Sāta]

ગણતરી

gaṇatarī

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gujarati igra Više
Ja brojim: હું -ણુ--છુ-: હું ગ_ છું_ હ-ં ગ-ુ- છ-ં- ------------- હું ગણું છું: 0
hu- ----ṁ ---ṁ: h__ g____ c____ h-ṁ g-ṇ-ṁ c-u-: --------------- huṁ gaṇuṁ chuṁ:
jedan, dva, tri એક-બ--ત્રણ એ_ બે ત્__ એ- બ- ત-ર- ---------- એક બે ત્રણ 0
Ē-a b----aṇa Ē__ b_ t____ Ē-a b- t-a-a ------------ Ēka bē traṇa
Brojim do tri. હુ- ત--ણ-ગણ-ં-છું. હું ત્__ ગ_ છું_ હ-ં ત-ર- ગ-ુ- છ-ં- ------------------ હું ત્રણ ગણું છું. 0
h-ṁ ------ga-uṁ-ch--. h__ t____ g____ c____ h-ṁ t-a-a g-ṇ-ṁ c-u-. --------------------- huṁ traṇa gaṇuṁ chuṁ.
Ja brojim dalje: હુ------ી --ખુ--છ-ં: હું ગ___ રા_ છું_ હ-ં ગ-ત-ી ર-ખ-ં છ-ં- -------------------- હું ગણતરી રાખું છું: 0
Hu- -aṇ--ar---āk--ṁ ch-ṁ: H__ g_______ r_____ c____ H-ṁ g-ṇ-t-r- r-k-u- c-u-: ------------------------- Huṁ gaṇatarī rākhuṁ chuṁ:
četiri, pet, šest, ચ--, પાં-, -, ચા__ પાં__ છ_ ચ-ર- પ-ં-, છ- ------------- ચાર, પાંચ, છ, 0
Cār---pān̄-a--ch-, C____ p_____ c___ C-r-, p-n-c-, c-a- ------------------ Cāra, pān̄ca, cha,
sedam, osam, devet સા- આ- નવ સા_ આ_ ન_ સ-ત આ- ન- --------- સાત આઠ નવ 0
s--- ---- ---a s___ ā___ n___ s-t- ā-h- n-v- -------------- sāta āṭha nava
Brojim. હ----ણ-ં-છ-ં હું ગ_ છું હ-ં ગ-ુ- છ-ં ------------ હું ગણું છું 0
huṁ gaṇ---chuṁ h__ g____ c___ h-ṁ g-ṇ-ṁ c-u- -------------- huṁ gaṇuṁ chuṁ
Brojiš. ત---ગણ-ર- -રો ત_ ગ___ ક_ ત-ે ગ-ત-ી ક-ો ------------- તમે ગણતરી કરો 0
ta-ē gaṇat------rō t___ g_______ k___ t-m- g-ṇ-t-r- k-r- ------------------ tamē gaṇatarī karō
Broji. ક--યુ-. ક___ ક-્-ુ-. ------- કહ્યું. 0
ka-y-ṁ. k______ k-h-u-. ------- kahyuṁ.
Jedan. Prvi. એ-. પ-----. એ__ પ___ એ-. પ-ે-ુ-. ----------- એક. પહેલું. 0
Ēka.---h-lu-. Ē___ P_______ Ē-a- P-h-l-ṁ- ------------- Ēka. Pahēluṁ.
Dva. Drugi. બ-. બી--. બે_ બી__ બ-. બ-જ-. --------- બે. બીજી. 0
Bē- B-j-. B__ B____ B-. B-j-. --------- Bē. Bījī.
Tri. Treći. ત્ર-.--્---ો. ત્___ ત્___ ત-ર-. ત-ર-જ-. ------------- ત્રણ. ત્રીજો. 0
T-aṇa.---ī-ō. T_____ T_____ T-a-a- T-ī-ō- ------------- Traṇa. Trījō.
Četiri. Četvrti. ચાર. -ો--ં. ચા__ ચો__ ચ-ર- ચ-થ-ં- ----------- ચાર. ચોથું. 0
C-ra. Cō----. C____ C______ C-r-. C-t-u-. ------------- Cāra. Cōthuṁ.
Pet. Peti. પ-ં-. ----મું. પાં__ પાં___ પ-ં-. પ-ં-મ-ં- -------------- પાંચ. પાંચમું. 0
P----a.----̄-a---. P_____ P________ P-n-c-. P-n-c-m-ṁ- ------------------ Pān̄ca. Pān̄camuṁ.
Šest. Šesti. છ---ઠ્ઠા. છ_ છ___ છ- છ-્-ા- --------- છ. છઠ્ઠા. 0
Cha--C-aṭ---ā. C___ C________ C-a- C-a-h-h-. -------------- Cha. Chaṭhṭhā.
Sedam. Sedmi. સ-ત.----મી. સા__ સા___ સ-ત- સ-ત-ી- ----------- સાત. સાતમી. 0
S---. S-ta--. S____ S______ S-t-. S-t-m-. ------------- Sāta. Sātamī.
Osam. Osmi. આ-.--ઠમ--. આ__ આ___ આ-. આ-મ-ં- ---------- આઈ. આઠમું. 0
Ā---Ā-----ṁ. Ā__ Ā_______ Ā-. Ā-h-m-ṁ- ------------ Āī. Āṭhamuṁ.
Devet. Deveti. નવ- -વમી. ન__ ન___ ન-. ન-મ-. --------- નવ. નવમી. 0
Nav-- --v-m-. N____ N______ N-v-. N-v-m-. ------------- Nava. Navamī.

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...