Zbirka izraza

hr Prilozi   »   fa ‫قیدها‬

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

‫100 [صد]‬

100 [sad]

‫قیدها‬

‫gheydhaa‬‬‬

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
već jednom – još nikada تا-به-ح-- –---گز ت_ ب_ ح__ – ه___ ت- ب- ح-ل – ه-گ- ---------------- تا به حال – هرگز 0
t--be-h--- – ----ez t_ b_ h___ – h_____ t- b- h-a- – h-r-e- ------------------- ta be haal – hargez
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ‫-ی- تا-ب- حا--د- --لی-----ه---د-‬ ‫___ ت_ ب_ ح__ د_ ب____ ب___ ا____ ‫-ی- ت- ب- ح-ل د- ب-ل-ن ب-د- ا-د-‬ ---------------------------------- ‫آیا تا به حال در برلین بوده اید؟‬ 0
‫-a----- b- -a---d-- b--l-n-b---h-i---‬‬ ‫____ t_ b_ h___ d__ b_____ b____ i_____ ‫-a-a t- b- h-a- d-r b-r-i- b-d-h i-?-‬- ---------------------------------------- ‫aaya ta be haal dar berlin bodeh id?‬‬‬
Ne, još nikada. ‫--،-هر-ز.‬ ‫___ ه_____ ‫-ه- ه-گ-.- ----------- ‫نه، هرگز.‬ 0
‫n-h,-h-rg-z.‬‬‬ ‫____ h_________ ‫-e-, h-r-e-.-‬- ---------------- ‫neh, hargez.‬‬‬
netko – nitko ‫-سی---ه-چک-‬ ‫___ – ه_____ ‫-س- – ه-چ-س- ------------- ‫کسی – هیچکس‬ 0
‫ka-i---hichk---‬‬ ‫____ – h_________ ‫-a-i – h-c-k-s-‬- ------------------ ‫kasi – hichkas‬‬‬
Poznajete li nekoga ovdje? ‫--ا -ینج--کس- -ا--ی‌---سی--‬ ‫___ ا____ ک__ ر_ م_________ ‫-م- ا-ن-ا ک-ی ر- م-‌-ن-س-د-‬ ----------------------------- ‫شما اینجا کسی را می‌شناسید؟‬ 0
‫shom-- e-nja- ka-i--a mi--henaa--d?‬‬‬ ‫______ e_____ k___ r_ m_______________ ‫-h-m-a e-n-a- k-s- r- m---h-n-a-i-?-‬- --------------------------------------- ‫shomaa eenjaa kasi ra mi-shenaasid?‬‬‬
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. ‫نه--من --ی----ای--ا --ی--ن---.‬ ‫___ م_ ک__ ر_ ا____ ن_________ ‫-ه- م- ک-ی ر- ا-ن-ا ن-ی-ش-ا-م-‬ -------------------------------- ‫نه، من کسی را اینجا نمی‌شناسم.‬ 0
‫---, ma- ka-i-ra -------ne-i---e----a-.-‬‬ ‫____ m__ k___ r_ e_____ n_________________ ‫-e-, m-n k-s- r- e-n-a- n-m---h-n-a-a-.-‬- ------------------------------------------- ‫neh, man kasi ra eenjaa nemi-shenaasam.‬‬‬
još – ne više ‫ی--ک- دی-ر----ه-خ-ل----اد‬ ‫__ ک_ د___ - ن_ خ___ ز____ ‫-ک ک- د-گ- - ن- خ-ل- ز-ا-‬ --------------------------- ‫یک کم دیگر - نه خیلی زیاد‬ 0
‫y---kom -i------ne--kh-i-i-zi---‬‬‬ ‫___ k__ d____ - n__ k_____ z_______ ‫-e- k-m d-g-r - n-h k-e-l- z-y-d-‬- ------------------------------------ ‫yek kom digar - neh kheili ziyad‬‬‬
Ostajete li još dugo ovdje? ‫-ما ----ب-شتری-اینج- می--انی-؟‬ ‫___ م__ ب_____ ا____ م________ ‫-م- م-ت ب-ش-ر- ا-ن-ا م-‌-ا-ی-؟- -------------------------------- ‫شما مدت بیشتری اینجا می‌مانید؟‬ 0
‫s--maa --ddat-b--htari eenja- mi--aa---?-‬‬ ‫______ m_____ b_______ e_____ m____________ ‫-h-m-a m-d-a- b-s-t-r- e-n-a- m---a-n-d-‬-‬ -------------------------------------------- ‫shomaa moddat bishtari eenjaa mi-maanid?‬‬‬
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. ‫-ه- -ن--ی-----اد ا-نج- نمی‌م-ن--‬ ‫___ م_ خ___ ز___ ا____ ن________ ‫-ه- م- خ-ل- ز-ا- ا-ن-ا ن-ی-م-ن-.- ---------------------------------- ‫نه، من خیلی زیاد اینجا نمی‌مانم.‬ 0
‫-eh,-man --eil- z--a- --n-----em----an-m-‬-‬ ‫____ m__ k_____ z____ e_____ n______________ ‫-e-, m-n k-e-l- z-y-d e-n-a- n-m---a-n-m-‬-‬ --------------------------------------------- ‫neh, man kheili ziyad eenjaa nemi-maanam.‬‬‬
još nešto – ništa više ‫چ-- د-گ-ی-- -یچ چ-ز--یگ-‬ ‫___ د____ - ه__ چ__ د____ ‫-ی- د-گ-ی - ه-چ چ-ز د-گ-‬ -------------------------- ‫چیز دیگری - هیچ چیز دیگر‬ 0
‫ch-z --g----- -i-h -h-z--i-a---‬ ‫____ d_____ - h___ c___ d_______ ‫-h-z d-g-r- - h-c- c-i- d-g-r-‬- --------------------------------- ‫chiz digari - hich chiz digar‬‬‬
Želite li još nešto popiti? ‫---خو-ه---چیز--ی-ری بن---د‬ ‫________ چ__ د____ ب______ ‫-ی-خ-ا-ی- چ-ز د-گ-ی ب-و-ی-‬ ---------------------------- ‫می‌خواهید چیز دیگری بنوشید‬ 0
‫-i-k----d ------i--ri-be--s----‬‬ ‫_________ c___ d_____ b__________ ‫-i-k-a-i- c-i- d-g-r- b-n-s-i-‬-‬ ---------------------------------- ‫mi-khahid chiz digari benoshid‬‬‬
Ne, ne želim više ništa. ‫ن---دی-ر-چ--ی------وا-م.‬ ‫___ د___ چ___ ن_________ ‫-ه- د-گ- چ-ز- ن-ی-خ-ا-م-‬ -------------------------- ‫نه، دیگر چیزی نمی‌خواهم.‬ 0
‫--h- -igar -hizi nemi-k-a---m.‬-‬ ‫____ d____ c____ n_______________ ‫-e-, d-g-r c-i-i n-m---h-a-a-.-‬- ---------------------------------- ‫neh, digar chizi nemi-khaaham.‬‬‬
već nešto – još ništa ‫-بلا چی---- هنو---یچ-چیز‬ ‫____ چ___ – ه___ ه__ چ___ ‫-ب-ا چ-ز- – ه-و- ه-چ چ-ز- -------------------------- ‫قبلا چیزی – هنوز هیچ چیز‬ 0
‫----l-n --iz--–--an-o- ---h ch--‬‬‬ ‫_______ c____ – h_____ h___ c______ ‫-h-b-a- c-i-i – h-n-o- h-c- c-i-‬-‬ ------------------------------------ ‫ghablan chizi – hanooz hich chiz‬‬‬
Jeste li već nešto jeli? ‫--ا -ی-- ----- -ی-؟‬ ‫___ چ___ خ____ ا____ ‫-م- چ-ز- خ-ر-ه ا-د-‬ --------------------- ‫شما چیزی خورده اید؟‬ 0
‫--o-a------i --o-de---d-‬-‬ ‫______ c____ k______ i_____ ‫-h-m-a c-i-i k-o-d-h i-?-‬- ---------------------------- ‫shomaa chizi khordeh id?‬‬‬
Ne, još ništa nisam jeo / jela. ‫-ه،----ز----ی--خو--ه -م-‬ ‫___ ه___ چ___ ن_____ ا___ ‫-ه- ه-و- چ-ز- ن-و-د- ا-.- -------------------------- ‫نه، هنوز چیزی نخورده ام.‬ 0
‫-eh- h-n-oz --i-i-n--h--de- ---‬-‬ ‫____ h_____ c____ n________ a_____ ‫-e-, h-n-o- c-i-i n-k-o-d-h a-.-‬- ----------------------------------- ‫neh, hanooz chizi nakhordeh am.‬‬‬
još netko – više nitko ‫کس-د-گ-ی ----چک--دیگ-‬ ‫__ د____ – ه____ د____ ‫-س د-گ-ی – ه-چ-س د-گ-‬ ----------------------- ‫کس دیگری – هیچکس دیگر‬ 0
‫k-s --g-r--- h-c--a----g-r-‬‬ ‫___ d_____ – h______ d_______ ‫-o- d-g-r- – h-c-k-s d-g-r-‬- ------------------------------ ‫kos digari – hichkas digar‬‬‬
Želi li još netko kavu? ‫----ی-ر- ق-وه-می---ا---‬ ‫__ د____ ق___ م________ ‫-س د-گ-ی ق-و- م-‌-و-ه-؟- ------------------------- ‫کس دیگری قهوه می‌خواهد؟‬ 0
‫-o--dig--i-g--h--h ------a----‬‬‬ ‫___ d_____ g______ m_____________ ‫-o- d-g-r- g-a-v-h m---h-a-a-?-‬- ---------------------------------- ‫kos digari ghahveh mi-khaahad?‬‬‬
Ne, nitko više. ‫ن-، --چ ک-- --ی‌--اه-.‬ ‫___ ه__ ک__ ن_________ ‫-ه- ه-چ ک-ی ن-ی-خ-ا-د-‬ ------------------------ ‫نه، هیچ کسی نمی‌خواهد.‬ 0
‫--h, --ch --s--ne---khaa---.-‬‬ ‫____ h___ k___ n_______________ ‫-e-, h-c- k-s- n-m---h-a-a-.-‬- -------------------------------- ‫neh, hich kasi nemi-khaahad.‬‬‬

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…