Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   el Αιτιολογώ κάτι 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [εβδομήντα επτά]

77 [ebdomḗnta eptá]

Αιτιολογώ κάτι 3

Aitiologṓ káti 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Zašto ne jedete tortu? Γ---ί---ν-τρώ----ην -ού--α; Γ____ δ__ τ____ τ__ τ______ Γ-α-ί δ-ν τ-ώ-ε τ-ν τ-ύ-τ-; --------------------------- Γιατί δεν τρώτε την τούρτα; 0
Aiti--o-- kát--3 A________ k___ 3 A-t-o-o-ṓ k-t- 3 ---------------- Aitiologṓ káti 3
Moram smršaviti. Π-έπ-ι να-χ--ω -ι--. Π_____ ν_ χ___ κ____ Π-έ-ε- ν- χ-σ- κ-λ-. -------------------- Πρέπει να χάσω κιλά. 0
A-t--lo-ṓ-kát- 3 A________ k___ 3 A-t-o-o-ṓ k-t- 3 ---------------- Aitiologṓ káti 3
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. Δ-- -ην τρώω-επ-ι-- π--πε--ν---άσ- ----. Δ__ τ__ τ___ ε_____ π_____ ν_ χ___ κ____ Δ-ν τ-ν τ-ώ- ε-ε-δ- π-έ-ε- ν- χ-σ- κ-λ-. ---------------------------------------- Δεν την τρώω επειδή πρέπει να χάσω κιλά. 0
Gi--í d-n t-ṓ---tēn----rt-? G____ d__ t____ t__ t______ G-a-í d-n t-ṓ-e t-n t-ú-t-? --------------------------- Giatí den trṓte tēn toúrta?
Zašto ne pijete pivo? Γι------ν-π---τ- -η-------; Γ____ δ__ π_____ τ__ μ_____ Γ-α-ί δ-ν π-ν-τ- τ-ν μ-ύ-α- --------------------------- Γιατί δεν πίνετε την μπύρα; 0
Gi-----e--t-ṓte--ēn--o-r-a? G____ d__ t____ t__ t______ G-a-í d-n t-ṓ-e t-n t-ú-t-? --------------------------- Giatí den trṓte tēn toúrta?
Moram još voziti. Πρ-π-ι-να-ο--γή---μ-τ-. Π_____ ν_ ο______ μ____ Π-έ-ε- ν- ο-η-ή-ω μ-τ-. ----------------------- Πρέπει να οδηγήσω μετά. 0
Gia-í den---ṓ-- --n------a? G____ d__ t____ t__ t______ G-a-í d-n t-ṓ-e t-n t-ú-t-? --------------------------- Giatí den trṓte tēn toúrta?
Ne pijem ga, jer moram još voziti. Δ-ν -ην --ν--επ-ιδ- π-έπε---α -----σ---ε-ά. Δ__ τ__ π___ ε_____ π_____ ν_ ο______ μ____ Δ-ν τ-ν π-ν- ε-ε-δ- π-έ-ε- ν- ο-η-ή-ω μ-τ-. ------------------------------------------- Δεν την πίνω επειδή πρέπει να οδηγήσω μετά. 0
P----i n- chá----i--. P_____ n_ c____ k____ P-é-e- n- c-á-ō k-l-. --------------------- Prépei na chásō kilá.
Zašto ne piješ kavu? Γιατ- --ν -ί-ε-ς τ-- κ-φέ; Γ____ δ__ π_____ τ__ κ____ Γ-α-ί δ-ν π-ν-ι- τ-ν κ-φ-; -------------------------- Γιατί δεν πίνεις τον καφέ; 0
P--pei--a c-ás-----á. P_____ n_ c____ k____ P-é-e- n- c-á-ō k-l-. --------------------- Prépei na chásō kilá.
Hladna je. Είναι -ρ--ς. Ε____ κ_____ Ε-ν-ι κ-ύ-ς- ------------ Είναι κρύος. 0
P--p-i-n- c---------. P_____ n_ c____ k____ P-é-e- n- c-á-ō k-l-. --------------------- Prépei na chásō kilá.
Ne pijem je, jer je hladna. Δ-ν------ί----π---- ---α- κ----. Δ__ τ__ π___ ε_____ ε____ κ_____ Δ-ν τ-ν π-ν- ε-ε-δ- ε-ν-ι κ-ύ-ς- -------------------------------- Δεν τον πίνω επειδή είναι κρύος. 0
D-n--ēn trṓō e-eidḗ -ré-ei -- chá-ō--il-. D__ t__ t___ e_____ p_____ n_ c____ k____ D-n t-n t-ṓ- e-e-d- p-é-e- n- c-á-ō k-l-. ----------------------------------------- Den tēn trṓō epeidḗ prépei na chásō kilá.
Zašto ne piješ čaj? Γ-α-----ν -ίν-ι---- ----; Γ____ δ__ π_____ τ_ τ____ Γ-α-ί δ-ν π-ν-ι- τ- τ-ά-; ------------------------- Γιατί δεν πίνεις το τσάι; 0
De----- t-----p-id- -r--e---a ---sō ---á. D__ t__ t___ e_____ p_____ n_ c____ k____ D-n t-n t-ṓ- e-e-d- p-é-e- n- c-á-ō k-l-. ----------------------------------------- Den tēn trṓō epeidḗ prépei na chásō kilá.
Nemam šećera. Δε--έ-ω ζ-χα-η. Δ__ έ__ ζ______ Δ-ν έ-ω ζ-χ-ρ-. --------------- Δεν έχω ζάχαρη. 0
Den --n-trṓ--e--i-- --ép----- -h--ō kilá. D__ t__ t___ e_____ p_____ n_ c____ k____ D-n t-n t-ṓ- e-e-d- p-é-e- n- c-á-ō k-l-. ----------------------------------------- Den tēn trṓō epeidḗ prépei na chásō kilá.
Ne pijem ga, jer nemam šećera. Δε--το --νω-επειδή-δ---έ-ω ζάχαρη. Δ__ τ_ π___ ε_____ δ__ έ__ ζ______ Δ-ν τ- π-ν- ε-ε-δ- δ-ν έ-ω ζ-χ-ρ-. ---------------------------------- Δεν το πίνω επειδή δεν έχω ζάχαρη. 0
G--t- den pí---e tēn-mpýr-? G____ d__ p_____ t__ m_____ G-a-í d-n p-n-t- t-n m-ý-a- --------------------------- Giatí den pínete tēn mpýra?
Zašto ne jedete juhu? Για---δ-ν-------την--ο---; Γ____ δ__ τ____ τ__ σ_____ Γ-α-ί δ-ν τ-ώ-ε τ-ν σ-ύ-α- -------------------------- Γιατί δεν τρώτε την σούπα; 0
G-a-- -en píne-e-tēn m--ra? G____ d__ p_____ t__ m_____ G-a-í d-n p-n-t- t-n m-ý-a- --------------------------- Giatí den pínete tēn mpýra?
Nisam ju naručio / naručila. Δ---την-π-ρ-----λ-. Δ__ τ__ π__________ Δ-ν τ-ν π-ρ-γ-ε-λ-. ------------------- Δεν την παρήγγειλα. 0
Gi-t--d----í---e --- m-ýra? G____ d__ p_____ t__ m_____ G-a-í d-n p-n-t- t-n m-ý-a- --------------------------- Giatí den pínete tēn mpýra?
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. Δ-- τη- τρ-ω ε--ιδή-δ----ην-π-ρ-γγε-λ-. Δ__ τ__ τ___ ε_____ δ__ τ__ π__________ Δ-ν τ-ν τ-ώ- ε-ε-δ- δ-ν τ-ν π-ρ-γ-ε-λ-. --------------------------------------- Δεν την τρώω επειδή δεν την παρήγγειλα. 0
P-épei na-odē-ḗsō-m-tá. P_____ n_ o______ m____ P-é-e- n- o-ē-ḗ-ō m-t-. ----------------------- Prépei na odēgḗsō metá.
Zašto ne jedete meso? Γ--τ- -εν --ώτε -- κρέ-ς; Γ____ δ__ τ____ τ_ κ_____ Γ-α-ί δ-ν τ-ώ-ε τ- κ-έ-ς- ------------------------- Γιατί δεν τρώτε το κρέας; 0
P------n--odēgḗ-- me--. P_____ n_ o______ m____ P-é-e- n- o-ē-ḗ-ō m-t-. ----------------------- Prépei na odēgḗsō metá.
Ja sam vegetarijanac. Ε-μαι-χο-τοφ----. Ε____ χ__________ Ε-μ-ι χ-ρ-ο-ά-ο-. ----------------- Είμαι χορτοφάγος. 0
Prépei -a o----s--me-á. P_____ n_ o______ m____ P-é-e- n- o-ē-ḗ-ō m-t-. ----------------------- Prépei na odēgḗsō metá.
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. Δ----- --ώω επ---ή---μ-- χ--τ---γος. Δ__ τ_ τ___ ε_____ ε____ χ__________ Δ-ν τ- τ-ώ- ε-ε-δ- ε-μ-ι χ-ρ-ο-ά-ο-. ------------------------------------ Δεν το τρώω επειδή είμαι χορτοφάγος. 0
Den-----p--- e--idḗ-----e- -- od--ḗs- me-á. D__ t__ p___ e_____ p_____ n_ o______ m____ D-n t-n p-n- e-e-d- p-é-e- n- o-ē-ḗ-ō m-t-. ------------------------------------------- Den tēn pínō epeidḗ prépei na odēgḗsō metá.

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...