Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   hu Melléknevek 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [hetvenkilenc]

Melléknevek 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. E-- ké----ha --- ---t--. E__ k__ r___ v__ r______ E-y k-k r-h- v-n r-j-a-. ------------------------ Egy kék ruha van rajtam. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. Eg---i-os-ruh---an rajt-m. E__ p____ r___ v__ r______ E-y p-r-s r-h- v-n r-j-a-. -------------------------- Egy piros ruha van rajtam. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. E-y-z----r-h- --n -a---m. E__ z___ r___ v__ r______ E-y z-l- r-h- v-n r-j-a-. ------------------------- Egy zöld ruha van rajtam. 0
Ja kupujem crnu tašnu. V-------g--f-ke-e --skát. V_____ e__ f_____ t______ V-s-e- e-y f-k-t- t-s-á-. ------------------------- Veszek egy fekete táskát. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. V---ek e---b-rna tás---. V_____ e__ b____ t______ V-s-e- e-y b-r-a t-s-á-. ------------------------ Veszek egy barna táskát. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. Ve-ze- -gy -e----t-s---. V_____ e__ f____ t______ V-s-e- e-y f-h-r t-s-á-. ------------------------ Veszek egy fehér táskát. 0
Ja trebam novo auto. Szü-s-g-m --n -g---j-a-----. S________ v__ e__ ú_ a______ S-ü-s-g-m v-n e-y ú- a-t-r-. ---------------------------- Szükségem van egy új autóra. 0
Ja trebam brzo auto. Szüksé-em-van ----g--rs -u--r-. S________ v__ e__ g____ a______ S-ü-s-g-m v-n e-y g-o-s a-t-r-. ------------------------------- Szükségem van egy gyors autóra. 0
Ja trebam udobno auto. S---s---m-v-n e-y --nye--es a----a. S________ v__ e__ k________ a______ S-ü-s-g-m v-n e-y k-n-e-m-s a-t-r-. ----------------------------------- Szükségem van egy kényelmes autóra. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Ot---f-nt eg- i--- nő--akik. O___ f___ e__ i___ n_ l_____ O-t- f-n- e-y i-ő- n- l-k-k- ---------------------------- Ott, fent egy idős nő lakik. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. O-t----n- e-----vér----lak--. O___ f___ e__ k____ n_ l_____ O-t- f-n- e-y k-v-r n- l-k-k- ----------------------------- Ott, fent egy kövér nő lakik. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. O-t,-le-- -gy -í--n-si--- l---k. O___ l___ e__ k_______ n_ l_____ O-t- l-n- e-y k-v-n-s- n- l-k-k- -------------------------------- Ott, lent egy kíváncsi nő lakik. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. A---n---ei-- ----e- --be-e- vol---. A v_________ k_____ e______ v______ A v-n-é-e-n- k-d-e- e-b-r-k v-l-a-. ----------------------------------- A vendégeink kedves emberek voltak. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. A-v-----e-nk-u-v--i-----berek --lt-k. A v_________ u_______ e______ v______ A v-n-é-e-n- u-v-r-a- e-b-r-k v-l-a-. ------------------------------------- A vendégeink udvarias emberek voltak. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. A-v------ink é--eke- --be--k--o----. A v_________ é______ e______ v______ A v-n-é-e-n- é-d-k-s e-b-r-k v-l-a-. ------------------------------------ A vendégeink érdekes emberek voltak. 0
Ja imam dragu djecu. Kedve--gy--e--i---ann--. K_____ g________ v______ K-d-e- g-e-e-e-m v-n-a-. ------------------------ Kedves gyerekeim vannak. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. De - s-omszé-o---- ---mte-e--g--re--i -anna-. D_ a s____________ s________ g_______ v______ D- a s-o-s-é-o-n-k s-e-t-l-n g-e-e-e- v-n-a-. --------------------------------------------- De a szomszédoknak szemtelen gyerekei vannak. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? A- ön -yer-k-i jó-? A_ ö_ g_______ j___ A- ö- g-e-e-e- j-k- ------------------- Az ön gyerekei jók? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...