Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   ro a „argumenta” ceva 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [şaptezeci şi şapte]

a „argumenta” ceva 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Zašto ne jedete tortu? D---- -u --n---i -ortu-? D_ c_ n_ m______ t______ D- c- n- m-n-a-i t-r-u-? ------------------------ De ce nu mâncaţi tortul? 0
Ja moram smršati. T--bui--s-----be-c. T______ s_ s_______ T-e-u-e s- s-ă-e-c- ------------------- Trebuie să slăbesc. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Nu -l-mănânc-p--t-- ---tre--ie--ă -----sc. N_ î_ m_____ p_____ c_ t______ s_ s_______ N- î- m-n-n- p-n-r- c- t-e-u-e s- s-ă-e-c- ------------------------------------------ Nu îl mănânc pentru că trebuie să slăbesc. 0
Zašto ne pijete pivo? D- ce-n-------b----? D_ c_ n_ b___ b_____ D- c- n- b-ţ- b-r-a- -------------------- De ce nu beţi berea? 0
Ja moram još voziti. M-i t-ebu---s--con-u-. M__ t______ s_ c______ M-i t-e-u-e s- c-n-u-. ---------------------- Mai trebuie să conduc. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. Nu-o-b--u ----r--c--mai --ebu-- să c-nduc. N_ o b___ p_____ c_ m__ t______ s_ c______ N- o b-a- p-n-r- c- m-i t-e-u-e s- c-n-u-. ------------------------------------------ Nu o beau pentru că mai trebuie să conduc. 0
Zašto ne piješ kafu? D--c- -u---i c-f--ua? D_ c_ n_ b__ c_______ D- c- n- b-i c-f-a-a- --------------------- De ce nu bei cafeaua? 0
Hladna je. Est--re--. E___ r____ E-t- r-c-. ---------- Este rece. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. Nu ---eau--e--r- că--ste-re--. N_ o b___ p_____ c_ e___ r____ N- o b-a- p-n-r- c- e-t- r-c-. ------------------------------ Nu o beau pentru că este rece. 0
Zašto ne piješ čaj? D- ce nu -----ea-u-? D_ c_ n_ b__ c______ D- c- n- b-i c-a-u-? -------------------- De ce nu bei ceaiul? 0
Nemam šećera. N--am z-h-r. N_ a_ z_____ N- a- z-h-r- ------------ Nu am zahăr. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. Nu--- b-au pen-ru-c--n- -m zahăr. N_ î_ b___ p_____ c_ n_ a_ z_____ N- î- b-a- p-n-r- c- n- a- z-h-r- --------------------------------- Nu îl beau pentru că nu am zahăr. 0
Zašto ne jedete supu? De ce--u --n-aţi ---a? D_ c_ n_ m______ s____ D- c- n- m-n-a-i s-p-? ---------------------- De ce nu mâncaţi supa? 0
Ja je nisam naručio / naručila. N- am -o---d---o. N_ a_ c__________ N- a- c-m-n-a---. ----------------- Nu am comandat-o. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. N- ----nân- p--t-u-c--nu------m-n-a--o. N_ o m_____ p_____ c_ n_ a_ c__________ N- o m-n-n- p-n-r- c- n- a- c-m-n-a---. --------------------------------------- Nu o mănânc pentru că nu am comandat-o. 0
Zašto ne jedete meso? D- ce--- -ân---i-ca---a? D_ c_ n_ m______ c______ D- c- n- m-n-a-i c-r-e-? ------------------------ De ce nu mâncaţi carnea? 0
Ja sam vegeterijanac. Eu ---- -eg--a-i-n. E_ s___ v__________ E- s-n- v-g-t-r-a-. ------------------- Eu sunt vegetarian. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. Nu-- m-n--c pent-u--- s-----e-e-ari--. N_ o m_____ p_____ c_ s___ v__________ N- o m-n-n- p-n-r- c- s-n- v-g-t-r-a-. -------------------------------------- Nu o mănânc pentru că sunt vegetarian. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...