Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2   »   nn Fortid av modale hjelpeverb 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [åttiåtte]

Fortid av modale hjelpeverb 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Moj se sin nije htio igrati s lutkom. Son-min --l-e i-kj----i-e ----d-k--. S__ m__ v____ i____ l____ m__ d_____ S-n m-n v-l-e i-k-e l-i-e m-d d-k-a- ------------------------------------ Son min ville ikkje leike med dokka. 0
Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. Dotter-mi v-lle-i---- sp-le------l-. D_____ m_ v____ i____ s____ f_______ D-t-e- m- v-l-e i-k-e s-e-e f-t-a-l- ------------------------------------ Dotter mi ville ikkje spele fotball. 0
Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. Ko-a m- vi-l--ik-je sp--- s-a-- -ed --g. K___ m_ v____ i____ s____ s____ m__ m___ K-n- m- v-l-e i-k-e s-e-e s-a-k m-d m-g- ---------------------------------------- Kona mi ville ikkje spele sjakk med meg. 0
Moja se djeca nisu htjela šetati. B--na--i-- v-------k---gå--å tu-. B____ m___ v____ i____ g_ p_ t___ B-r-a m-n- v-l-e i-k-e g- p- t-r- --------------------------------- Borna mine ville ikkje gå på tur. 0
Oni nisu htjeli pospremiti sobu. D-i ----e-i-k-e -yd-e--o---- --t-. D__ v____ i____ r____ r_____ s____ D-i v-l-e i-k-e r-d-e r-m-e- s-t-. ---------------------------------- Dei ville ikkje rydde rommet sitt. 0
Oni nisu htjeli ići u krevet. Dei---l-e ---------gje-s-g. D__ v____ i____ l_____ s___ D-i v-l-e i-k-e l-g-j- s-g- --------------------------- Dei ville ikkje leggje seg. 0
Nije smio jesti sladoled. H----e-k--kkje -ov å --e -s. H__ f___ i____ l__ å e__ i__ H-n f-k- i-k-e l-v å e-e i-. ---------------------------- Han fekk ikkje lov å ete is. 0
Nije smio jesti čokoladu. H-n fe-k i--je l-- å--te--jo-o-a-e. H__ f___ i____ l__ å e__ s_________ H-n f-k- i-k-e l-v å e-e s-o-o-a-e- ----------------------------------- Han fekk ikkje lov å ete sjokolade. 0
Nije smio jesti bombone. Han-fek--ikk-e l-v-å --- dro-s. H__ f___ i____ l__ å e__ d_____ H-n f-k- i-k-e l-v å e-e d-o-s- ------------------------------- Han fekk ikkje lov å ete drops. 0
Smio / smjela sam nešto zaželjeti. Eg fe-k ---k---m-- ---o. E_ f___ y_____ m__ n____ E- f-k- y-s-j- m-g n-k-. ------------------------ Eg fekk ynskje meg noko. 0
Smjela sam si kupiti haljinu. E-------l-v-å-kj-----e--ei- kj-le. E_ f___ l__ å k____ m__ e__ k_____ E- f-k- l-v å k-ø-e m-g e-n k-o-e- ---------------------------------- Eg fekk lov å kjøpe meg ein kjole. 0
Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. Eg f--- -- m--------j--o--de. E_ f___ t_ m__ e__ s_________ E- f-k- t- m-g e-n s-o-o-a-e- ----------------------------- Eg fekk ta meg ein sjokolade. 0
Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? Fekk-du r--k-e -å flyet? F___ d_ r_____ p_ f_____ F-k- d- r-y-j- p- f-y-t- ------------------------ Fekk du røykje på flyet? 0
Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? Fe-k-d- -rikk- ø- -å-s-uk-hu-e-? F___ d_ d_____ ø_ p_ s__________ F-k- d- d-i-k- ø- p- s-u-e-u-e-? -------------------------------- Fekk du drikke øl på sjukehuset? 0
Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? Fe-k -u-t----- ---den--å ----ll-t? F___ d_ t_ m__ h_____ p_ h________ F-k- d- t- m-d h-n-e- p- h-t-l-e-? ---------------------------------- Fekk du ta med hunden på hotellet? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. I---r-en -ek------a--o- ti--- ver- ----e-ut-. I f_____ f___ b____ l__ t__ å v___ l____ u___ I f-r-e- f-k- b-r-a l-v t-l å v-r- l-n-e u-e- --------------------------------------------- I ferien fekk borna lov til å vere lenge ute. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. De--f-k- l--ke --n-e--å pl---e-. D__ f___ l____ l____ p_ p_______ D-i f-k- l-i-e l-n-e p- p-a-s-n- -------------------------------- Dei fekk leike lenge på plassen. 0
Smjela su dugo ostati budna. D-i fe-k-------e-g--o---. D__ f___ v___ l____ o____ D-i f-k- v-r- l-n-e o-p-. ------------------------- Dei fekk vere lenge oppe. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Također i kad je zabavno može biti naporno. No veselimo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš materinji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša inozemni radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovito vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...