Frazlibro

eo Konjunkcioj 1   »   bs Veznici 1

94 [naŭdek kvar]

Konjunkcioj 1

Konjunkcioj 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto bosnia Ludu Pli
Atendu ĝis la pluvo ĉesos. Č--aj do--kiša --------a-e. Č____ d__ k___ n_ p________ Č-k-j d-k k-š- n- p-e-t-n-. --------------------------- Čekaj dok kiša ne prestane. 0
Atendu ĝis mi pretos. Č---- --k za-rš--. Č____ d__ z_______ Č-k-j d-k z-v-š-m- ------------------ Čekaj dok završim. 0
Atendu ĝis li revenos. Če-aj d-k s- on--------i. Č____ d__ s_ o_ n_ v_____ Č-k-j d-k s- o- n- v-a-i- ------------------------- Čekaj dok se on ne vrati. 0
Mi atendas ĝis miaj haroj sekos. Ja če-a----k -- ---k-sa n- o-uši. J_ č____ d__ m_ s_ k___ n_ o_____ J- č-k-m d-k m- s- k-s- n- o-u-i- --------------------------------- Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. 0
Mi atendas ĝis la filmo finitos. Ja--ek----ok s- f-lm-n--z--rš-. J_ č____ d__ s_ f___ n_ z______ J- č-k-m d-k s- f-l- n- z-v-š-. ------------------------------- Ja čekam dok se film ne završi. 0
Mi atendas ĝis la trafiklumo verdos. Ja č-kam-dok-n----ma--ru--- b-d--zele-o. J_ č____ d__ n_ s_______ n_ b___ z______ J- č-k-m d-k n- s-m-f-r- n- b-d- z-l-n-. ---------------------------------------- Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. 0
Kiam vi forveturos por ferii? K-da--ut-j-š ---g-d---j- -d-or? K___ p______ n_ g_______ o_____ K-d- p-t-j-š n- g-d-š-j- o-m-r- ------------------------------- Kada putuješ na godišnji odmor? 0
Ĉu antaŭ la someraj ferioj? J-----i-----e-no- -a--ust-? J__ p____ l______ r________ J-š p-i-e l-e-n-g r-s-u-t-? --------------------------- Još prije ljetnog raspusta? 0
Jes, antaŭ ol la someraj ferioj komenciĝos. Da- --š ----e -e-o p---e--j-t-- ras--s-. D__ j__ p____ n___ p____ l_____ r_______ D-, j-š p-i-e n-g- p-č-e l-e-n- r-s-u-t- ---------------------------------------- Da, još prije nego počne ljetni raspust. 0
Riparu la tegmenton antaŭ ol la vintro komenciĝos. P---av- -r--, ----e----o --- p-čn--zi-a. P______ k____ p____ n___ š__ p____ z____ P-p-a-i k-o-, p-i-e n-g- š-o p-č-e z-m-. ---------------------------------------- Popravi krov, prije nego što počne zima. 0
Lavu viajn manojn altabliĝonte. O-----ruk-, --ije----- što --e-n----a sto. O____ r____ p____ n___ š__ s______ z_ s___ O-e-i r-k-, p-i-e n-g- š-o s-e-n-š z- s-o- ------------------------------------------ Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. 0
Fermu la fenestron elironte. Z---or--p-o--r--prij--n--o-što -za-eš. Z______ p______ p____ n___ š__ i______ Z-t-o-i p-o-o-, p-i-e n-g- š-o i-a-e-. -------------------------------------- Zatvori prozor, prije nego što izađeš. 0
Kiam vi venos hejmen? K--a-ćeš---ć- k--i? K___ ć__ d___ k____ K-d- ć-š d-ć- k-ć-? ------------------- Kada ćeš doći kući? 0
Ĉu post la instruado? Na-on-n---ave? N____ n_______ N-k-n n-s-a-e- -------------- Nakon nastave? 0
Jes, post kiam la instruado finitos. D-- -a-on --o--e --stava---v---. D__ n____ š__ s_ n______ z______ D-, n-k-n š-o s- n-s-a-a z-v-š-. -------------------------------- Da, nakon što se nastava završi. 0
Havinte akcidenton, li ne plu povis labori. N-ko- ----je-im-o---z-odu- on ---- nij---ogao r-di-i. N____ š__ j_ i___ n_______ o_ v___ n___ m____ r______ N-k-n š-o j- i-a- n-z-o-u- o- v-š- n-j- m-g-o r-d-t-. ----------------------------------------------------- Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. 0
Perdinte sian laboron, li veturis al Usono. N---n -----e-i-gub-o p------on-------ša--- -----ku. N____ š__ j_ i______ p_____ o_ j_ o_____ u A_______ N-k-n š-o j- i-g-b-o p-s-o- o- j- o-i-a- u A-e-i-u- --------------------------------------------------- Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. 0
Veturinte al Usono, li riĉiĝis. N-k-n što ---oti--- - Ameri-u--on--- o--ga---. N____ š__ j_ o_____ u A_______ o_ s_ o________ N-k-n š-o j- o-i-a- u A-e-i-u- o- s- o-o-a-i-. ---------------------------------------------- Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. 0

Kiel oni samtempe lernas du lingvojn

Hodiaŭ la fremdaj lingvoj pli kaj pli graviĝas. Multaj homoj lernas fremdan lingvon. Sed ekzistas multaj interesaj lingvoj en la mondo. Iuj homoj tial lernas plurajn lingvojn samtempe. Kiam infanoj dulingve kreskas, tio ĝenerale ne estas problemo. Ilia cerbo aŭtomate lernas ambaŭ lingvojn. Ili maljuniĝante scias, kio apartenas al kiu lingvo. La dulingvuloj konas la tipajn karakterizaĵojn de ambaŭ lingvoj. Malsamas por la plenkreskuloj. Ili ne tiom facile povas lerni du lingvojn paralele. Kiu samtempe lernas du lingvojn, tiu atentu kelkajn regulojn. Gravas unue kompari inter si ambaŭ lingvojn. La samfamiliaj lingvoj ofte tre similas. Tio povas konduki al konfuzoj. Tial sencohavas precize analizi ambaŭ lingvojn. Oni ekzemple povas skribi liston. Oni tie enskribas la komunaĵojn kaj la diferencojn. Tiele, la cerbo devas intense okupiĝi pri ambaŭ lingvoj. Ĝi pli bone memorigas la apartaĵojn de ambaŭ lingvoj. Oni ankaŭ devus elekti kolorojn kaj dosierujojn polingve. Tio helpas klare distingi inter la lingvoj. Malsamas kiam oni lernas malsimilajn lingvojn. Inter malsamegaj lingvoj oni ne riskas konfuzi. Oni tiukaze riskas kompari la lingvojn inter si! Sed pli bone estus kompari la lingvojn kun la gepatra lingvo. Kiam la cerbo ekkomprenas la kontraston, ĝi pli efike lernas. Gravas ankaŭ ke ambaŭ lingvoj egalintense lerniĝu. Sed teorie ne gravas por la cerbo kiom da lingvoj ĝi lernas…