Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   sv Småprat 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [tjugoett]

Småprat 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Odakle ste? Var-ko---r--i --rå-? V__ k_____ n_ i_____ V-r k-m-e- n- i-r-n- -------------------- Var kommer ni ifrån? 0
Iz Basela. F-----a-el. F___ B_____ F-å- B-s-l- ----------- Från Basel. 0
Basel je u Švicarskoj. B-s-l-ligge--i----w---. B____ l_____ i S_______ B-s-l l-g-e- i S-h-e-z- ----------------------- Basel ligger i Schweiz. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Få---a--l-- -t--p--se----a-he---M----r? F__ j__ l__ a__ p_________ h___ M______ F-r j-g l-v a-t p-e-e-t-r- h-r- M-l-e-? --------------------------------------- Får jag lov att presentera herr Müller? 0
On je stranac. H----r--tl--n---. H__ ä_ u_________ H-n ä- u-l-n-i-g- ----------------- Han är utlänning. 0
On govori više jezika. H-n--ala------a --r--. H__ t____ f____ s_____ H-n t-l-r f-e-a s-r-k- ---------------------- Han talar flera språk. 0
Jeste li prvi put ovdje? Ä------f-r-t-------- ni är----? Ä_ d__ f_____ g_____ n_ ä_ h___ Ä- d-t f-r-t- g-n-e- n- ä- h-r- ------------------------------- Är det första gången ni är här? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Nej--j-g v-- -är re--- för-- -r-t. N___ j__ v__ h__ r____ f____ å____ N-j- j-g v-r h-r r-d-n f-r-a å-e-. ---------------------------------- Nej, jag var här redan förra året. 0
Ali samo jedan tjedan. M-n--a-- ---v-c--. M__ b___ e_ v_____ M-n b-r- e- v-c-a- ------------------ Men bara en vecka. 0
Kako Vam se dopada kod nas? H-r t-ivs--i--ä----s-os-? H__ t____ n_ h__ h__ o___ H-r t-i-s n- h-r h-s o-s- ------------------------- Hur trivs ni här hos oss? 0
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. M---e- br-- Fo-- är--rev-iga. M_____ b___ F___ ä_ t________ M-c-e- b-a- F-l- ä- t-e-l-g-. ----------------------------- Mycket bra. Folk är trevliga. 0
I krajolik mi se također dopada. O-h--a- ty-k-- om----d-k--et också. O__ j__ t_____ o_ l_________ o_____ O-h j-g t-c-e- o- l-n-s-a-e- o-k-å- ----------------------------------- Och jag tycker om landskapet också. 0
Šta ste po zanimanju? Vad h-r -i-f---y-ke? V__ h__ n_ f__ y____ V-d h-r n- f-r y-k-? -------------------- Vad har ni för yrke? 0
Ja sam prevoditelj. J----- --er--tta--. J__ ä_ ö___________ J-g ä- ö-e-s-t-a-e- ------------------- Jag är översättare. 0
Prevodim knjige. J---översätt-- böcke-. J__ ö_________ b______ J-g ö-e-s-t-e- b-c-e-. ---------------------- Jag översätter böcker. 0
Jeste li sami ovdje? Är ni---- e-s--? Ä_ n_ h__ e_____ Ä- n- h-r e-s-m- ---------------- Är ni här ensam? 0
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. Nej- -i--fr- - -in-m---ä- här -c-så. N___ m__ f__ / m__ m__ ä_ h__ o_____ N-j- m-n f-u / m-n m-n ä- h-r o-k-å- ------------------------------------ Nej, min fru / min man är här också. 0
А tamo su moje dvoje djece. O-- -ä- ä-----a båda b-r-. O__ d__ ä_ m___ b___ b____ O-h d-r ä- m-n- b-d- b-r-. -------------------------- Och där är mina båda barn. 0

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!