Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   fi Eilen – tänään – huomenna

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [kymmenen]

Eilen – tänään – huomenna

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Jučer je bila subota. E-l---oli----a-tai. E____ o__ l________ E-l-n o-i l-u-n-a-. ------------------- Eilen oli lauantai. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. E--en-o-i- -l-ku-ate--ter---a. E____ o___ e__________________ E-l-n o-i- e-o-u-a-e-t-e-i-s-. ------------------------------ Eilen olin elokuvateatterissa. 0
Film je bio interesantan. E--ku-- -li-ki-nn-s-a--. E______ o__ k___________ E-o-u-a o-i k-i-n-s-a-a- ------------------------ Elokuva oli kiinnostava. 0
Danas je nedjelja. Tänä-n----s-n-u--a-. T_____ o_ s_________ T-n-ä- o- s-n-u-t-i- -------------------- Tänään on sunnuntai. 0
Danas ne radim. Tä--än en ty---ent--e. T_____ e_ t___________ T-n-ä- e- t-ö-k-n-e-e- ---------------------- Tänään en työskentele. 0
Ostajem kod kuće. M--- -ää---o-i--. M___ j___ k______ M-n- j-ä- k-t-i-. ----------------- Minä jään kotiin. 0
Sutra je ponedjeljak. Huom-n-a o- m-an--tai. H_______ o_ m_________ H-o-e-n- o- m-a-a-t-i- ---------------------- Huomenna on maanantai. 0
Sutra ponovo radim. H--m-n-a---nä-taa- -yöske--el--. H_______ m___ t___ t____________ H-o-e-n- m-n- t-a- t-ö-k-n-e-e-. -------------------------------- Huomenna minä taas työskentelen. 0
Ja radim u birou. Olen--o-m--t-ssa t-is--. O___ t__________ t______ O-e- t-i-i-t-s-a t-i-s-. ------------------------ Olen toimistossa töissä. 0
Ko je to? Kuka--än-o-? K___ h__ o__ K-k- h-n o-? ------------ Kuka hän on? 0
To je Petar. H-- on-P--er. H__ o_ P_____ H-n o- P-t-r- ------------- Hän on Peter. 0
Petar je student. P---- ---op-s-e-ij-. P____ o_ o__________ P-t-r o- o-i-k-l-j-. -------------------- Peter on opiskelija. 0
Ko je to? K-ka ----on? K___ h__ o__ K-k- h-n o-? ------------ Kuka hän on? 0
To je Marta. H---o----r-ha. H__ o_ M______ H-n o- M-r-h-. -------------- Hän on Martha. 0
Marta je sekretarica. Mart----- s-ht----. M_____ o_ s________ M-r-h- o- s-h-e-r-. ------------------- Martha on sihteeri. 0
Petаr i Marta su prijatelji. Pe-er-j--Ma---- --at y-t-v-ä. P____ j_ M_____ o___ y_______ P-t-r j- M-r-h- o-a- y-t-v-ä- ----------------------------- Peter ja Martha ovat ystäviä. 0
Petаr je Martin prijatelj. Pet-r--n ---t-an --t-vä. P____ o_ M______ y______ P-t-r o- M-r-h-n y-t-v-. ------------------------ Peter on Marthan ystävä. 0
Marta je Petrova prijateljica. M-rtha-on-P----i- yst--ä. M_____ o_ P______ y______ M-r-h- o- P-t-r-n y-t-v-. ------------------------- Martha on Peterin ystävä. 0

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!